Na karti iz 1865. - 1869. (slika gore) brdo jugoistočno od crkve u Saborskom nosi naziv Gladno brdo. Cijelo brdo danas nazivamo Alan, kako je označeno i na suvremenim topografskim kartama. Međutim, na starim kartama, primjerice na katastarskoj karti iz 1870. godine, naziv Alan odnosi se samo na zapadne padine Gladnog brda. Prostire se zapadno od kolnog puta Krizmanići – Kapele i seže sve do starog groblja. Iz toga se može zaključiti da je tijekom vremena naziv Gladno brdo postupno ustupio mjesto nazivu Alan, koji je obuhvatio cijelo brdo. Od izvornog naziva danas je ostao tek lokalni naziv Gladni vršak, kojim se označava sam vrh Alana.
Riječ alan potječe iz turskog jezika (alan), gdje znači prostran prostor, ravnica, čistina, otvoreno mjesto. Turcizam je u hrvatski ušao za vrijeme osmanske prisutnosti, a u planinskim krajevima zadržao se upravo kao naziv za:planinsku livadu, proplanak u šumi, zaravan na prijevoju, otvoren prostor među šumama.To se odlično poklapa s mnogim našim lokalitetima. Primjerice, Alan na Sjevernom Velebitu nalazi se na prijevoju s otvorenim travnatim prostorom, a slična obilježja imaju i brojni drugi Alani.
Moguće starije podrijetlo
Neki jezikoslovci smatraju da je riječ možda i starija od turskog te da je u turski došla iz iranskih ili srednjoazijskih jezika, gdje je također označavala ravnicu ili otvoreni prostor. Međutim, za hrvatske toponime najčešće se prihvaća da su preuzeti posredovanjem turskog jezika tijekom 15. do 17. stoljeća.
Takav položaj savršeno odgovara izvornom značenju riječi – proplanak ili otvorena visoravan.Dakle, kada na karti naiđete na naziv Alan, vrlo je vjerojatno da označava otvoreni planinski prostor, proplanak ili zaravan, a ne šumu ili usku dolinu. Upravo zbog toga taj se naziv tako često javlja u gorskim područjima Hrvatske.
Karta iz 1865. - 1869.
Na novoj topografskoj karti piše Alan, nema traga ni "Gladnom brdu" ni "gladnom vršku".
Karta iz 1870. godine jasno pokazuje da se naziv Gladno brdo odnosio na prostor između Malkočevog brda i kolnog puta Krizmanići – Kapele, a ne na sam vrh današnjeg Alana, koji je ostao izvan označenog područja. Malkočevo brdo nalazilo se oko kuće k.br. 58 u vlasništvu obitelji Malkoč, dok je kasnije, promjenom vlasnika, taj predio dobio naziv Sabljakovo brdo.
Karta iz 1870.
Ova karta je vrlo zanimljiva jer potvrđuje da su Alan i Gladno brdo bili dva različita toponima.
Na karti se jasno vidi:
- Alan je upisan lijevo (zapadno).
- Gladno brdo upisano je desno (istočno).
- Između njih se nalazi prostor bez posebnog naziva.
To znači da u vrijeme izrade ove katastarske karte naziv Alan nije označavao cijelo brdo kako ga danas shvaćamo, nego samo njegov zapadni dio ili određeni lokalitet. Gladno brdo bilo je zaseban naziv za istočni dio istog grebena ili susjednu uzvisinu.
Ako tome dodamo lokalnu predaju da Saborčani vrh današnjeg Alana nazivaju Gladni vršak, dobiva se vrlo logičan razvoj toponima:
- Alan – zapadni dio brda.
- Gladno brdo – istočni dio brda.
- Gladni vršak – najviša kota (748,2 m), odnosno vrh današnjeg Alana.
Kasnijim razvojem naziv Alan proširio se na cijelo brdo, pa su nazivi Gladno brdo i Gladni vršak ostali sačuvani samo u lokalnoj predaji, a potpuno su nestali sa službenih karata.
To je vrijedan primjer širenja jednog toponima na račun drugih, što nije rijetkost u hrvatskoj toponimiji.
Na katastarskoj karti iz 1870. ovako su upisane pozicije Alan i Gladno brdo, radi jasnijeg prikaza upisao sam ih na satelitski snimak gdje se vidi šire područje.
Naziv „Gladni vršak” i crvenu točku koja označava kotu 748,2 m n. v. naknadno sam upisao, budući da Saborčani iz donjeg sela vrh današnjeg Alana nazivaju Gladni vršak.
Komentari