Čempresi su rijetkost u gorskim krajevima, imamo ih u Saborskom na 650 m n.v. Imaju li čempresi u „Hodakovom varošu“ – starom nazivu za dio naselja u kojem žive Hodaci (slika gore) – poveznicu s primorjem i mogućim područjem iz kojeg su se njihovi preci početkom 18. stoljeća doselili u Saborsko?
Životni vijek čempresa u prosjeku iznosi između 100 i 150 godina, dok pojedine vrste, poput običnog čempresa, u povoljnim uvjetima mogu živjeti 400, pa čak i 500 godina. U mediteranskim uvjetima čempres star oko 300 godina mogao bi imati prsni promjer debla od najmanje jednog metra, dok bi stablo staro oko 150 godina obično dosezalo promjer do 60 centimetara.
Promjer debla najvećeg primjerka, jednog od desetak čempresa koji rastu na trima susjednim posjedima u Saborskom, iznosi 53 centimetra. Sudeći prema toj dimenziji i uspoređujući ga s čempresima iz mediteranskih krajeva, gdje je ova vrsta autohtona, mogao bi biti star od 120 do 150 godina ili čak i više, osobito ako se uzme u obzir sporiji rast u znatno hladnijim planinskim uvjetim
Budući da nemam pouzdan podatak o njihovoj stvarnoj starosti, ove procjene treba uzeti s određenom dozom rezerve.
P.S.
"Na području Like Hodaci se prvi put spominju u naseljavanju nakon oslobođenja od Turaka krajem 17. st. Tako su navedeni u grupi od desetak hrvatskih prezimena koja su iz primorja naseljana područje Pazarišta. Hodaci u Liku dolaze iz Vinodola."
Čempresi u "Odakovoj varoši" po starinjski, danas se taj dio Saborskog zove Funtana po Fontani (pipi s koritom) uz cestu i starom vodovodu koji je izgrađen ovdje u neposrednoj blizini 1883. godine.
Ova dva čempresa s lijeve strane ceste nalaze se na posjedu potomaka pok. Ante Hodaka Markićevog
Najveći čempres - prsni promjer njegovog debla iznosi 53 cm, mogao bi biti visok preko 15 m, sjećam ga se iz 70-tih godina kad je imao grane do zemlje. Ovaj čempres se nalazi na posjedu potomaka pok. Stipe Perinog Hodaka, rođenog krajem 19. stoljeća.
Komentari