Lika je zapostavljena u svakom smislu pa mi je drago da sam napisao nekoliko stranica za buduću Ličku enciklopediju u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Radnom varijantom obuhvaćeno je preko 1500 natuknica u širokom tematskom rasponu prirodoslovnih obilježja, arheoloških lokaliteta, povijesnih zbivanja i mijena, stanovništva i naselja, etnografskih i jezikoslovnih obilježja, književnoga i kulturnoga stvaralaštva, umjetničke baštine, gospodarstva, graditeljstva i društvenoga života (društva i udruge). Najveći broj pojmova odnosi se na osobe i njihove životopise, i to osobe rođene u Lici, kao i one koje su svojim životom ili djelom vezane uz Liku.
Posebno mi je drago da enciklopedija izlazi izvan okvira županijskih granica te su u njoj obrađena lička naselja koja nisu u Ličko-senjskoj županiji (Saborsko, Lička Jesenica, Gračac, Srb), te ona koja nisu geografski u Lici, ali su s njom duboko povezana povijesno, kulturno i identitetski (ličko-prekokapelski Plaški, Modruš i Josipdol, ličko-kordunska Rakovica s okolicom, ličko-primorski Krivi Put i Alan s okolicom te mjesta naseljena pretežno ličkim Hrvatima, nakon 1945. oduzeta Lici i Hrvatskoj te pripojena BIH: Zavalje, V. i M. Skočaj, Međudražje, V. i M. Baljevac, Vučjak). U Lici su geografski i neka naselja koja pripadaju Senju i Karlobagu (Baške Oštarije, Crni Kal, Krasno, Melnice, Vratnik, Vrzići).
U enciklopediji su obrađena i sva naselja u općini Saborsko, kao i naselja na širem području Saborskog koja su iseljena i trajno izumrla do 1991. (Ravni Lug, Čorkova Uvala, Vuković Kapela, Jurkovića Kapela, Živica, Javornik, a valja spomenuti i Koranski Lug, Jamarje), trajno prisilno iseljena i izumrla od 1960ih do 1991. (Skrada, Medviđar, Vrelo Mrežnice, D. Močila, a valja spomenuti i Zbjeg, Ljetišta, Ljupču, Medarice, Tepavce, Sekuliće, Milkoviće) te 1991. potpuno uništena, a nakon rata dislocirana i trajno ugašena (Vukovići, Matovinska Lisina).
Enciklopedija je u pripremi i bit će prva enciklopedija o Lici.
Komentari