Glavni izbornik

  • Naslovnica
  • O Saborskom
  • Svi članci
  • Poginuli branitelji Saborskog
  • Masovna grobnica
  • Spomen soba
  • Crkva Rođenja BDM
  • Crkva sv.Ivana Nepomuka
  • Križni put
  • Od Ogulina do Plitvica
  • Saborčanski rodovi
  • Domovinski rat, Ivan Vuković
  • Važnost obrane Saborskog
  • Skrada
  • Lokva u Saborskom
  • Rijeka Jesenica
  • Mogućnosti razvitka
  • Razvojni potencijali
  • Prognoza vremena
  • Zračne snimke
  • Impressum

Korisnički izbornik

  • Zaboravili ste korisničko ime?
  • Zaboravili ste lozinku?

Tražilica

Vrijeme

Udruge



Naslovnica

Stogodišnjaci - Marija Jurković

  • Ispis
Objavljeno: 10 Ožujak 2023
Hitovi: 1175

Dosta pouzdan popis stanovništva u Hrvatskoj vodi se u posljednjih gotovo 170 godina. Kosturna pitanja, iz popisa, nisu se značajnije mijenjala od prve popisne 1857. godine pa do danas. Pitanja su povezana, između ostalog, i sa spolnom i dobom strukturom stanovništva.

Za popisne godine starosnu strukturu stanovništva Saborskog i Blata trebalo bi ustanoviti. Donekle su poznatiji podaci za Jesenicu. U Jesenici u prethodnim popisnim godinama nisu zabilježene osobe koje su doživjele, u mjestu rođenja ili iseljeništvu, stotinu i više godina. Nedavno je, u stotu godinu života ušla, Marija Jurković. Da je stotinu godina poteško doživjeti pokazuju i podaci Državnog zavoda za statistiku u kojima se kaže da u Hrvatskoj žive 244 osobe koje imaju 100 i više godina. Nadalje, se navodi, da je očekivana starost žena u Hrvatskoj 80,7 godina, a muškaraca 73, 8 godina.
Tko je Marija Jurković i kako je živjela?
U žargonu je poznatija kao Marica Čuturilova. Maričin otac Janko Čuturilo rođen je u Dabru 1890. godine. U Jesenicu je došao kao lugar krajem Prvog svjetskog rata. Sa suprugom Stakom živio je u kući na broju 122 (Sl.1) (između kućnog broja 110 i 111 pa je ostalo nejasno zašto baš 122).

Sl. 1. Kuća u kojoj je rođena Marija Jurković

Janko i Staka imali su sedmero djece i to tri sina i četiri kćeri. Marica je po ređenju bila treće dijete, rođena 10. ožujka 1923. godine. Sedmero djece sada izgleda puno. U tadašnje vrijeme to je bila normalna brojnost. Zahvaljujući takvoj rodnosti u Maričinoj mladosti Jesenica je imala 1410 stanovnika a sada ima 46.
Marica je bila prva generacija đaka koja je krenula u novu školsku zgradu. Stara škola bila je u kuli. Seoske žene u školi u Jesenici obično i završi svoje školovanje.
Tako je bilo i s Maricom, premda je bila bistra.
Porodica Čuturilo nije imala puno zemlje na kojoj je trebalo raditi, imali su samo jednu njivu, nedaleko od kuće i vrt pored kuće. Od blaga drži jednu do dvije krave. Takvim, lakšim životom, mogle su živjeti porodice koje su imale plaću.
U Drugom ratu, Marica je ostala postrani velikih događanja, pa je i rat lakše proživjela od mnogih drugih.
Nakon Drugoga rata Čuturilova djeca su se razišla a s roditeljima je ostala jedino Marica. Ona je roditelje i dodržala. Najbliže kući ostala je Mileva (1922.- 2002.), matičarka u Plaškom.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Komunalac povećao cijene odvoza smeća za 40%

  • Ispis
Objavljeno: 09 Ožujak 2023
Hitovi: 1508

Cijena za fiksni dio od 2020. godine je bila: 33,90 kn, a nova od 1.1.2023. je 6 eura (45,00 kn) što je 40% više!

Cijena za varijabilni dio od 2020. godine je bila: 5,42 kn, a nova od 1.1.2023. je 1,01 euro (7,60 kn) što je 33% više!

Opširnije... 1 komentar

Snijeg se topi

  • Ispis
Objavljeno: 06 Ožujak 2023
Hitovi: 1084

Najniža dnevna temperatura -4.1°C u 00:58. Najviša dnevna temperatura 10.6°C u 12:52. Fotografija gore jezero Begovac - Blata.

Opširnije... Dodaj novi komentar

HTV u područnoj školi Saborsko

  • Ispis
Objavljeno: 05 Ožujak 2023
Hitovi: 1493

U područnoj školi u Saborskom upoznali smo vrlo zanimljivu djecu i njihovu učiteljicu. Uza sve obveze u školi, nađu vremena i za brigu o starijim mještanima, volontiraju, čuvaju tradiciju, a i ekološki su već vrlo osviješteni.

Opširnije... 1 komentar

Konačno je osvanuo i jedan sunčan dan

  • Ispis
Objavljeno: 04 Ožujak 2023
Hitovi: 1199

Danas je u Saborskom bilo sunčano i relativno toplo. Najniža dnevna temperatura 0.5°C u 04:51. Najviša dnevna temperatura 8.1°C u 12:13. Netko je lopatao prema groblju. Putom pored crkvice nije prošla niti lisica.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Moje jutarnje putovanje

  • Ispis
Objavljeno: 02 Ožujak 2023
Hitovi: 1058

Jutros je cesta bila dobro očišćena, padala je sitna kiša, temperatura je bila oko nule. Lapat, Jezero, Blata, Begovac, Jesenica i Saborsko su jutros od 4:30 pa do 11:30 bili bez struje zbog kvara na dalekovodu Plaški - Kuselj.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Opet je počeo padati snijeg, ma to je za nas mačji kašalj

  • Ispis
Objavljeno: 01 Ožujak 2023
Hitovi: 1070

Klimatološki smo ušli u proljeće, ali po vremenu smo još u pravoj zimi. Danas popodne je opet počeo padati snijeg koji trenutno stvara poteškoće u prometu i u opskrbi el. energijom. Mačke su u svom filmu, njih ne zanima prognoza vremena nego nešto drugo.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Općina Saborsko nije u stanju održavati svoje puteve prohodnima u zimskom periodu

  • Ispis
Objavljeno: 28 Veljača 2023
Hitovi: 1233

Slika gore lijevo je put u Dragiće, Jesenica, Općina Saborsko, toliko je očajno očišćen da je čak i Panda sa novim zimskim gumama zaglavila. Ista stvar je bila i kod prošlog snijega na kraju siječnja, tako da ovo nije izdvojeni slučaj nego pravilo. U Dragićima žive dvije obitelji, na pitanje što misle o čišćenju puta samo sliježu ramenima. Ništa bolje nije očišćeno niti u Blatima. U Saborskom je dobro očišćen jedino Varoš ("elitna četvrt"), a ostali putevi su prohodni tek za terence poput Lade Nive.

Slika gore desno je put u Vukase, Jezero, Plaški, put je bezprijekorno očišćen, tako su očišćeni svi putevi u Općini Plaški. Oni rade već tri dana s pet strojeva.

Opširnije... 1 komentar

Pogled na Plaščansku dolinu 1905. godine

  • Ispis
Objavljeno: 27 Veljača 2023
Hitovi: 1217

Pogled s vrha Jovetić strane na Plaščansku dolinu kroz objektiv nepoznatog fotografa 1905. godine. Na fotografiji vidimo konjsku zapregu s kočijom i četvoricu muškaraca – trojicu putnika i kočijaša. No, tu je očito bio i fotograf koji je zabilježio ovaj prizor.

Prema odjeći putnika može se zaključiti da je riječ o gospodi koja se zaustavila nešto prije podneva, tijekom toploga ljetnog dana, kako bi predahnula i protegnula noge. Bilo je to vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, ali i razdoblje intenzivnog iseljavanja stanovništva u Ameriku.

U vrijeme nastanka ove fotografije kroz Plaški još nije prolazila željeznička pruga. Makadamska cesta, vidljiva na fotografiji, tada je bila glavna prometnica koja je Plaški povezivala sa susjednim mjestima u smjeru sjeverozapad – jugoistok. Željeznička pruga Oštarije – Plaški puštena je u promet 1914. godine, dok je dionica Plaški – Vrhovine otvorena 1918. godine.

 (Fotografiju mi je ustupio Momčilo iz Plaškog.)

Opširnije... 1 komentar

U Saborskom je noćas palo 30 cm snijega

  • Ispis
Objavljeno: 26 Veljača 2023
Hitovi: 1684

Ovo je drugi nalet zime u veljači ove godine. Noćas je palo 30 cm snijega koji i dalje pada, temperatura zraka je u 8.00 iznosila -1.9°C.

U 14 sati u Biljevini mjerimo 45 cm snijega koji još uvijek pada nošen istočnim vjetrom, temperatura je još dodatno pala tako da sada u 14:40 iznosi -2.2°C. Uvjeti na cesti su vrlo loši pa je vožnja vrlo otežana. Imali smo, za sada četverosatni (9 -13 sati) prekid u opskrbi strujom, istovremeno nismo imali telefonske veze.

Opširnije... 2 komentara

KNJIGA O VLASIMA Andreja Čebotareva

  • Ispis
Objavljeno: 25 Veljača 2023
Hitovi: 1024
Može biti slika sljedećeg: karta i tekstNi Srbi se ne poistovjećuju s Vlasima, no ne znam kako osporiti vlaško podrijetlo Srba u BiH i RH. Ako u knjizi pročitate stranicu 237 sami ćete doći do zaključka zašto se zadnjih tridesetak godina podilazilo (Zapad preko vlada RH) Srbima na štetu Hrvata, no to nije tema ove knjige.
Na širim prostorima južnog dijela središnje Europe živio je jedan narod (Vlasi), koji danas više ne postoji jer se pretopio u procesu asimilacije’. Hrvati su Vlahom prozvali svakog doseljenika iz turskih kršćanskih pokrajina, no kad su se oni asimilirali, ime Vlah ostalo je kasnije samo za pravoslavne doseljenike.
Isprva se pojam Vlah vezao za potomka romaniziranog stanovnika nekadašnjeg Rimskog Carstva (Rumunja, Talijana, Francuza, itd.). Primjera radi, Hrvati su nekoć Rimljane i kasnije Talijane nazivali Vlasima, a Slovaci, kako autor kaže, francusku salatu zovu ‘valašsky salat’ (u slovačkim ograncima Karpata ima još i danas pravih Vlaha), dok Poljaci zovu Talijane Wloch, a Italiju Volska itd. S druge strane Talijani, ili bolje reći Mlečani, Vlahe nazivaju Morlacchi, tj. sve stočarsko stanovništvo ‘iza brda’ u odnosu na more od Istre do Albanije, a katkad i sve Slavene općenito. I naši ljudi s obale i otoka znaju koji put ljude ‘iza brda’ u odnosu na more nazvati (pogrdno, tj. podcjenjivački) Vlajima (Vlasima), dok bosanski muslimani Vlasima nazivaju katolike i pravoslavce. I kad se zna da je postojanje Vlaha zbog političkih razloga u razdoblju 1918.-1990. osporavano, zbunjeni se čovjek mora upitati: ‘Tko su uopće Vlasi, jesu li zaista postojali, i ako jesu zašto su osporavani, i jesu li Vlasi narod ili imaju neko značenje poput ‘stočara ili pastira’?’.
Svojevremeno je Ljudevit Gaj pisao da se ‘Vlasi razlikuju od Sarbah’, a iz podatka u knjizi razumije se da u Banatu i Timočkoj krajini (istočna Srbija) živi možda pola milijuna Vlaha (vidi stranicu 148). Znamo i to da je prije prodora Turaka, u današnjoj BiH većina stanovnika bili rimokatolici (Hrvati), zatim su bježeći od Turaka dolazili većinom pravoslavni Vlasi i Srbi, kao i ostali, a pod utjecajem islama, danas većina populacije u BiH su muslimani (Bošnjaci), pravoslavci (Srbi) i rimokatolici (Hrvati), pa se postavlja logično pitanje: ‘Ako u Srbiji postoje Vlasi, zašto su nestali u BiH?’ Očito da je bilo riječi, kako autor knjige kaže, o ‘srbizaciji Vlaha’ (vidi stranicu 170), kako u BiH tako i u Hrvatskoj, koja je započela sredinom 19. stoljeća, a svoju kulminaciju je doživjela u četničkoj državi (1918.-1941.), tako da na primjer hrvatski pravoslavci u Hrvatskoj nemaju pravo na Hrvatsku pravoslavnu Crkvu jer je prešutnu ingerenciju nad pravoslavljem u Hrvatskoj preuzela SPC, tj. Srbija, pa time i Rusija.
Većina povijesnih izvora, kako kaže autor knjige (vidi stranicu 171), opisuje Vlahe u izrazito negativnom svjetlu. Za to postoje objektivna objašnjenja i u osmom poglavlju knjige možete štošta interesantno pročitati i razumjeti nepovjerenja domicilnog stanovništva s područja današnje BiH i Hrvatske prema doseljenicima (Vlasima), pogotovo nakon vlaškog sudjelovanja u turskoj vojsci, a kasnije nakon poklanjanja Beča hrvatske zemlje (Vojna krajina) Vlasima. Prema tome Osmansko Carstvo u najvećoj je mjeri uzrok zašto se Vlasi uglavnom promatraju kroz negativni kontekst. No ima nešto i pozitivno o Vlasima. Naime, postoji vjerovanje na temelju antropoloških istraživanja da su stećke (nadgrobne spomenike) uglavnom postavljali Vlasi.
Opširnije... Dodaj novi komentar
  1. Lokva je još živa, da bi prodisala punim plućima iz nje treba ukloniti strano tijelo...!
  2. VELIKI PLITVIČKI SLAP NOĆU
  3. Danas je bilo sunčano i toplije
  4. Objavljujemo novi raspored sv. misa u župama Saborsko i Plaški
  5. Snježna bajka u Saborskom

Stranica 106 od 254

  • Početak
  • Prethodno
  • 101
  • 102
  • 103
  • 104
  • 105
  • 106
  • 107
  • 108
  • 109
  • 110
  • Sljedeće
  • Kraj