Naslovnica
Nasad aronije u plaščanskoj dolini
- Hitovi: 1272
Aronija je rod listopadnih grmova koji se sastoji od dviju vrsta, podrijetlom s istoka Sjeverne Amerike. Grm aronije naraste najčešće 1-6 m, bujnog je rasta, a ljudi je rezidbom oblikuju kao manje drvo. Najčešće obitava u vlažnim šumama i močvarama. Aroniju često ljudi uzgajaju kao ukrasnu biljku. Poznato je kako su nakon nuklearne katastrofe u Černobilu plodovi aronije korišteni za ublažavanje zdravstvenih tegoba ozračenih osoba. Zbog visokog stupnja otpornosti na mraz, izdrži zimu i do -47°C. Zato je mnogi nazivaju sibirska borovnica. Tako se aronija počela uzgajati u Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Također je otporna i na sušu, kukce, zagađenja i bolesti.
Ovome medvjedu je potrebna pomoć...!
- Hitovi: 1187
Nije uobičajeno da svaki dan viđate medvjeda na cesti ili u blizini ceste i kuća. Tu nešto ne valja ...! Zašto se stalno drži ceste i prilazi kućama? Zašto se ne boji buke automibila i ljudi...? Očito je prerano ostao bez majke pa nije naučio biti oprezan o sve ostalo što je potrebno za život u divljini. Na koji način je mogao ostati bez majke...? Prvo što mi pada na pamet je to da ju je netko ubio. Moguće je i da je majka medvjedica stradala na neki drugi način ili je jednostavno uginula. U svakom slučaju ovome medvjedu je potrebna pomoć, tu je NP Plitvička jezera prvi pozvan da nešto učini jer se nalazi na njihovom području, na KUSELJU.
Jesen u Saborskom
- Hitovi: 1241
Bio je ovo još jedan prekrasan jesenski dan, temperatura zraka je dosegla čak 18.8 °C, uz lagani južni vjetar...
Izlet planinara rekreativaca iz Plaškog na gradinu
- Hitovi: 1207
Pogled preko Plaške glave na jezero Blata u daljini u općini Saborsko. Zanimljio je, za one koji ne znaju, da ovo brdo između Blata i Plaškog (Plaška glava) pripada općini Saborsko, K.O. Blata. Foto: Mario Ornik,
Medo je i dalje glavna atrakcija u Saborskom
- Hitovi: 1772
Medo je ovih dana glavna atrakcija u Saborskom. Svi ga žele vidjeti uživo i snimiti, što i nije teško. Medo na cesti, medo u šumi, medo u vrtu, medo u voćnjaku, snimali smo ga ovih dana posvuda, a sada i na divljoj jabuci tik uz cestu. Zamislite vozite se autom i odjednom usred bijela dana ugledate medu kako "visi"na stablu divlje jabuke, zaustavite se, snimate ga pet minuta, a on se ne obazire. Što može biti luđe od toga...!? Baš nam je zabavno. (Medu na divljoj jabuci snimio Željko Matovina na Kuselju, fotografija desno i ispod snimljene danas popodne Ivan Matovina.)
Vrijeme je bilo tipično jesensko do podne magla, popodne je bilo i sunca, najviša dnevna temperatura izmjerena je u 13 sati, a iznosila je 11.8°C.
Mrki pogled iz šumarka
- Hitovi: 1932
Jutros nije bilo hladno kao jučer, jutros u 6 sati mjerimo svega -1.4°C što našem medi nimalo ne smeta, dapače s obzirom na njegovo gusto krzno baš mu godi.
Naš se medo udomaćio i postao prava atrakcija za prolaznike
- Hitovi: 2270
Danas popodne pošli smo moja supruga i ja malo do naše kućice, kada smo skoro stigli vidim na cesti stoje osobni automobili, u prvi mah sam pomislio da je prometna, no ubrzo sam vidio da je riječ o našem medi zbog kojega su se prolaznici zaustavili. Bio je u njivi pored ceste i jeo travu ne obazirući se previše na promatrače. Stajali smo i mi tu 10-tak minuta, dok sam ja snimao.
Jutros je u Saborskom izmjereno -3°C
- Hitovi: 3099
Jutros je u Saborskom izmjereno -3°C. Pogled s Alana.
Dr. IVO KORSKY: ŽIVOTNOST HRVATSKOG NACIONALIZMA
- Hitovi: 1090
Razgovarao: Tomislav JONJIĆ
Dr. Ivo Korsky, iztaknuti hrvatski politički pisac i političar, dugogodišnji prvak Hrvatske republikanske zajednice i urednik časopisa "Republika Hrvatska", u razgovoru za "Politički zatvorenik" razčlanjuje niz tema, koje, iako bi zapravo trebale pripadati povijesti i povjestničarima, još uvijek i na političkoj razini tište hrvatski narod i hrvatsku državu. Razčlambu događaja u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina ovom prigodom ostavljamo za drugu zgodu.
PITANJE: Vi ste, doktore Korsky, u hrvatsku politiku ušli kao sveučilištarac, sredinom tridesetih godina ovog stoljeća. Jesu li krive naše današnje predočbe da je tadašnja mladež bila politiziranija ili, ako hoćete, revolucionarnija? Koja su se europska duhovna kretanja tog doba najsnažnije reflektirala na duhovno stasanje hrvatskih intelektualaca?
Ušao sam u hrvatski politički život 1935. godine, čim sam došao na Sveučilište. Stvarno je taj politički život bio veoma bogat i u njemu su se odražavala tadašnja europska idejna zbivanja istodobno sa specifičnim hrvatskim pitanjima. Nakon izbora od 5. svibnja 1935., sveučilištna mladež u Zagrebu mogla je slobodnije djelovati nego za sedmogodišnje kraljevske diktature. U to je doba, osim toga, kriza demokratskog političkog sustava u Europi pružila priliku do tada politički izoliranom Sovjetskom Savezu da postane važan čimbenik preko mjesnih komunističkih stranaka, koje su uspjele izaći iz političke izolacije stvaranjem Pučke fronte, koju su izgradile sa socijalistima i dijelom građanske ljevice i u kojoj su komunisti bili kostur, kvasac i udarne jedinice.
Nakon prvog snijega prekjučer, jutros imamo i prvi mraz
- Hitovi: 950
Nakon prvog snijega prekjučer u Čorkovoj Uvali, jutros imamo i prvi mraz u Biljevini od -1.1°C u 06:40 sati
Ove godine je 30. godišnjica pada Saborskog, krajnje je vrijeme da se ispravi nepravda prema poginulim braniteljima
- Hitovi: 2171
Za mjesec dana će se navršiti 30 godina od paklenog finala velikosrpske agresije na Saborsko 12. studenoga 1991. godine, kada je cijelo jedno selo od 350 domaćinstava sravnjeno sa zemljom pri čemu su smrtno stradale 52 osobe, 16 ih je poginulo kao branitelji, a ostali su ubijeni kao civili. Ne tri godine nego trideset godina, tri desetljeća je prošlo od tada, a da se po pitanju naših hrabrih branitelja koji su braneći Saborsko dali svoje živote za današnju slobodu, nije učinilo ništa. Nije se učinilo ništa, osim što se nalaze na zajedničkom popisu na mramornoj ploči kod masovne grobnice u Popovom šancu, na kojoj se ne zna tko je branitelj, a tko civil. Doduše postoje 3 + 1 spomen obilježja na mjestima pogibije branitelja, koji su u očajnom stanju osim onoga na ulazu u Saborsko i onoga u Boriku kojeg su podigle i održavaju obitelji poginulih Ante, Darka i Ivice Dumenčića i Jose Štrka. To je činjenica, to je gola istina koju neki ne žele prihvatiti iz samo njima znanih razloga. Kad god se založim za istinu, za naše heroje, upućuju mi poruke u smislu; Kako se usuđuješ ...?, da ih ne citiram doslovno jer nebi bilo primjereno. Kako se usuđujem iznositi činjenice? Usuđujem se zato što mi je stalo do naših heroja, što me ljuti nepravda. Usuđujem se zato što sam slobodan jer nisam ničiji poltron i što nisam nikome ništa dužan.
Nerazumljiva mi je šutnja suboraca jer su s poginulima bili rame uz rame, mogli su i oni poginuti, mogle su i njihove obitelji ostati bez njih. Zašto se ne upitaju kako je obiteljima poginulih? Jači igrači među braniteljima to ne žele jer su oni svoja prava (zaslužena ili nezaslužena) ostvarili i briga ih za sve druge, a najmanje za poginule.