Naslovnica

Promocija knjige: Jezična baština na susretu triju nariječja

Detalji: Objavljeno: 21 Rujan 2025; Pregleda: 938

Općina Saborsko na svom fb profilu objavljuje: "U ovoj knjizi obrađen je i govor Saborskog. Općini Saborsko je bilo zadovoljstvo sudjelovati u ovom projektu."

Na Facebook profilu Općine Saborsko, jedan od administratora obrisao je moj komentar u kojem sam izrazio sumnju u kvalitetu obrađenih tema u spomenutoj knjizi, pogotovo ako su korišteni podaci iz znanstvenog članka Govor Saborskoga u kontekstu susjednih štokavskih ikavskih govora, kojeg smatram promašajem (dokaz u mom komentaru). Zbog toga sam odlučio objaviti ovaj članak koji sadrži osvrt Ivana Vukovića, moj komentar, te poveznicu na izvorni znanstveni članak Govor Saborskoga u kontekstu susjednih štokavskih ikavskih govora autorica Marijane Crnić Novosel i Marine Marinković, koja je, uz Hrvojku Božić, suautorica knjige Jezična baština na susretu triju narječja.

Osvrt Ivana Vukovića na znanstveni članak Govor Saborskoga u kontekstu susjednih štokavskih ikavskih govora (20. Srpanj 2024.)

Prvi put ikad mjesni govor Saborskog tema je stručnog rada, premda je ovdje riječ o usporedbi s govorima Mrkoplja i slunjskih ikavaca. Čudi što ranije nitko nije obrađivao Saborsko, jer ne samo da je riječ o općinskom središtu i najvećem mjestu između Slunja, Korenice i Otočca, već je to stoljećima jedino hrvatsko mjesto između Josipdola/Modruša i uže okolice Plitvica/Rakovice te između Slunja i Otočca.

Rad potpisuju znanstvenice s Instituta za hrvatski jezik i Odsjeka za kroatistiku, a potvrđuje da je Saborsko, a također i područje slunjskih ikavaca, pogrešno označavano u (i)jekavski istočnohercegovački dijalekt njihovih pravoslavnih susjeda. To je tragikomično u slučaju Saborskog, čiji govor nema nijedan (i)jekavizam, ako zanemarimo noviji utjecaj standardnog jezika.

Ukratko i pojednostavljeno neki najvažniji zaključci ovog rada što se tiče Saborskog (neka moja zapažanja su ugl. u zagradi)

Govor Saborskog po većini svojih obilježja pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i njegovu šćakavskom poddijalektu, ali je zadržao ikavsko-ekavski refleks jata kao u srednječakavskom (autorice navode npr. del, dleto, leto, mesto, reč, svetlo, venčani, zvezda, dvi, gnizdo, izličija, ned(i)lja, mijur, vrića, ripa).

To je jedan od rijetkih štokavskih šćakavskih govora (šć umjesto št, npr. godišće, prišć, šćap) ne samo u Lici, već općenito sjeverno od Cetine i izvan Bosne i Slavonije. (Smatram da je šćakavizam u Saborsko došao iz čakavštine, a ne iz šćakavskog poddijalekta štok. ikavskog kojem Saborsko pripada, jer je on vrlo rijedak u Lici).

Opširnije …

Jutro na saborčanskim proplancima često krasi srneća divljač

Detalji: Objavljeno: 21 Rujan 2025; Pregleda: 462

Jutro na saborčanskim proplancima često krasi srneća divljač. Temperatura izmjerena jutros u 7 sati isnosila je 8.0 °C.

Sunčano je i vrlo toplo

Detalji: Objavljeno: 20 Rujan 2025; Pregleda: 650

Ovo je još jedini preostali "prozor" (fotografija gore) kroz kojeg se može vidjeti dio Saborskog s Alana.

Jutarnja temperatura iznosila je 7.3 °C u 07:05. Sunčano je danas u Saborskom i vrlo toplo. U 12:30 mjerimo visokih 27 °C ..., maksimalna dnevna 28.4 °C u 13:26.

Opširnije …

Nakon prekrasnog sunčanog dana, uslijedio je još ljepši suton

Detalji: Objavljeno: 19 Rujan 2025; Pregleda: 656

Nakon prekrasnog sunčanog dana, uslijedio je još ljepši suton. Na fotografiji je kamp Primavera, Saborsko. Današnje temperature: min. 8.5 °C u 06:47, max. 25.5 °C u 15:26.

Sanacija klizišta na državnoj cesti D-42 Jesenica - Saborsko, ide dosta sporo

Detalji: Objavljeno: 19 Rujan 2025; Pregleda: 786

Umjesto betonskog potpornog zida, klizište se ovaj put sanira kamenom složenim u kocke, što se vidi na slici gore – tako je odlučila struka. Primjećujem da sanacija napreduje prilično sporo. Na gradilištu su angažirana samo dva stroja, jedan veliki i jedan mali, dok još jedno klizište čeka na sanaciju.

Opširnije …

Jedan divlji deponij je saniran, a već je brže-bolje otvoren drugi u Ličkoj Jesenici

Detalji: Objavljeno: 19 Rujan 2025; Pregleda: 828

Jedan divlji deponij je saniran, a već je brže-bolje otvoren drugi jučer na na Perinovcu, Lička Jesenica (slika desno), uz cestu Jesenica – Dabar. Divlji deponij je na ovom mjestu prvom istovarenom kantom otvorila Općina Saborsko.

Autor ovoga što je ispred napisano, i što će u narednim recima i člancima još biti, jest „Pisac“ – kako urednika ovoga portala načelnik Općine Saborsko posprdno naziva na sjednicama Općinskog vijeća.

Opširnije …

Obavijest o smrti: Umro je Stipe Grdić (Stipa Kačin)

Detalji: Objavljeno: 17 Rujan 2025; Pregleda: 777

Jučer (16.9.) nas je u dobi od 67 godina (1958. - 2025.) napustio Stipe Grdić.

(Fotografija je snimljena VHS kamerom ranih 80-tih u Saborskom)

Podsjetnik na peticiju o hitnoj sanaciji državne ceste D42 na dionici Saborsko–Blata

Detalji: Objavljeno: 16 Rujan 2025; Pregleda: 484

Možda smo nekima već dosadni, ali želimo vas još jednom podsjetiti na peticiju za sanaciju državne ceste D42 na dionici Saborsko–Blata.
Zaboravite na politiku, stranke i podjele. Ovo je naša cesta, cesta kojom svi mi svakodnevno putujemo, kojom putuju i naša djeca i kojom dolaze naši posjetitelji. Ovo je cesta koja zaista zaslužuje kvalitetnu i temeljitu sanaciju!
Sanacija klizišta je u tijeku, ali nije dovoljna, zato apeliramo na sve, a posebno na domaće stanovništvo, da potpišu peticiju kako bismo dodatno ojačali dopis koji će uskoro biti upućen nadležnim institucijama, u kojem ćemo zahtijevati hitnu sanaciju cijele dionice državne ceste D42, Saborsko–Blata.

Ovo je tema u kojoj svi mještani trebaju biti ujedinjeni, jer, kako i sam načelnik kaže (Zapisnik s 2. redovne sjednice https://saborsko.hr/zapisnici-sa-sjednica/, (1:51–1:55): „Peticije i potpisi su vrlo bitni i daju dopisima drugu dimenziju i snagu.“
Zato vas molimo, ako još niste, kliknite na link i potpišite; Hitna sanacija državne ceste D42 na dionici Saborsko – Blata
A ako jeste, veliko hvala!

zajednozaboljesaborsko

Najtočnija informacija o dolasku kišonosnih oblaka može se vidjeti na radaru DHMZ-a

Detalji: Objavljeno: 16 Rujan 2025; Pregleda: 570

Za točnu informaciju o razvoju naoblake i dolasku promjene vremena, koja za većinu nas donosi pogoršanje vremenskih prilika, pogledajte radarsku animaciju na stranicama DHMZ-a

Kompozitni prikaz je sastavljen od podataka prikupljenih u mreži meteoroloških radara DHMZ-a. Na dnu slike se nalazi skala koja prikazuje brojčane vrijednosti intenziteta oborine, a uz sliku je opisna skala izračunate količine oborine u sat vremena. Vrijeme na slici je termin (po službenom vremenu) početka radarskog mjerenja. Slika prikazuje kompozitni prikaz produkta SRI (Surface Rainfall Intensity – Intenzitet oborine pri tlu) izračunata pomoću programske podrške za obradu i prikaz radarskih podataka IRIS.

Meteorološki radari su C-band dvojno polarizirani Doppler radari proizvođača Vaisala OYJ nabavljeni i instalirani Projektom modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH - METMONIC. Valna duljina radarske zrake je 5,3 cm, širina je 0.95° i optimalni domet je 240 km. Mjerenja se izvršavaju svakih 5 minuta. Početna elevacija antene je 0,5°, a završna 25°.

Osim za procjenu intenziteta oborine i naoblake Doppler radari mjere brzinu i divergenciju visinskog vjetra koja pomaže pri boljoj procjeni vremenske situacije ili opasnosti konvektivnog procesa. Novo instalirani radar ima dvojno polariziranu zraku što kroz naknadnu digitalnu obradu i procesiranje omogućuje i prepoznavanje te prikaz vrste oborine, čak i distinkciju između meteoroloških i ne meteoroloških odjeka.

Opširnije …

Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (19) – Život i smrt u okupiranoj dolini

Detalji: Objavljeno: 14 Rujan 2025; Pregleda: 777

Iz Ogulina je u rujnu 1991. naređeno da se isključi struja Plaškom i okolnim selima u kojima su teroristi dok ne omoguće popravak električne mreže za Saborsko koju su uništili. Osim ranije navedenih, na popisima stradalih civila bivše općine Ogulin (HMDCDR, HHO) su Milka i Smiljana Grba iz Plaškog (poginule 16. 10. 1991. od granate), Mile Popović (6. 11. 1991. kraj Munjave od aviona JNA), Mario Cindrić iz Ogulina, rođen 1977. (18. 10. 1992.), Josip Rendulić iz Josipdola (15. 11. 1992.), Paulino Brletić iz Ogulina, rođen 1979. (9. 4. 1994.), Đuro Jovetić (4. 8. 1995. u Begovcu od granate), Budislav Vezmar iz Begovca (5. 8. 1995.), Mileva Grba iz L. Jesenice (5. 8. 1995.), Milan Turkalj (5. 8. 1995. ga u Trojvrhu ubio M. Pandža, pripadnik „Plaščanske brigade“ tzv. RSK) i Milka Vrcelj iz L. Jesenice (6. 8. 1995.).

Iz Srbije, najviše zahvaljujući privrednicima porijeklom iz Plaščanske doline, dolazili su konvoji pomoći. U svibnju 1992. dovršena je elektrifikacija Plaškog. Zbog teških uvjeta života stanovništvo je iseljavalo. U plaščanskoj Kronologiji navedeno je da sve više ljudi seli u Srbiju, a na općinskoj sjednici odlučeno da se velikosrpskom agresoru u Vukovar kao pomoć pošalju 3 šlepera rezane građe.

Tešku situaciju u Plaškom opisuju srpski izvori: „nedokazane malverzacije pojedinaca, šverc, pucanje, alkohol i kod vojnika i starešina“. Izvješće čelnika „opštine Plaški“ iz veljače 1992. navodi: „Poznat je podatak da je samo jedan borac stradao u borbi, dok su svi ostali stradali od javašluka i alkohola“. Podaci o smrti dostupni za 79 pripadnika srpskih postrojbi s okupiranog područja općine Ogulin govore da je najviše poginulih 1993. (23), zatim 1992. (22), 1991. (13), 1994. (11) i 1995. (10, od čega 3 u „Oluji“), a 1 vojnik je nestao.