Naslovnica

Tuđice u našem govoru

Detalji

Objavljeno: 27 Rujan 2025

Pregleda: 507

Turcizmi: vakat (doba), adet (običaj), kijamet (nevrijeme, vremenska nepogoda), jok (ne), ćilim (tepih), ćup, (glinena posuda), kajiš (remen), veresija (dug), baglama (šarka), andžar (dugačak nož), 

Germanizmi: cajt (vrijeme), fajercak (upaljač), šrafciger (el. izvijač), štender (krovni nosač za el. priključak), ura (sat), iber (preko mjere), curik (natrag), žnjiravci (vezice za vipele), škarnicljin (papirnata vrećica), proluftati (prozračiti), gruntati (misliti, smišljati), birtija (gostionica), 

Romanizmi: pinjur (vilica, pribor za jelo), katriga (stolica s naslonom), cekin (dukat), maštel (drvena kaca, u Saborskom je služila za šurenje (prokuhavanje) u svrhu  izbjeljivanja novo otkanih plahta od konoplje lugom (pepelom), padela (zdjela), tratur (ljevak), kredenc (kuhinjski ormar za posuđe), kvarta (četvrtina), 

Hungarizmi: varoš (naselje manje veličine, u Saborskom zaselak po prezimenima, npr. Odakova (Hodakova) varoš, Špejarova (Špeharova) varoš, Tomšićeva varoš ili Doljnja varoš (Tuk), (danas imamo samo jedan Varoš, vjerojatno se zvao "gornji" jer je nasuprot bivšeg "donjeg", današnjeg Tuka, na strmini, tj. usponu prema Brdinama), bitanga (neradnik, skitnica), beteg (bolest), marva (stoka). 

U Karlovcu je 24. rujna održana promocija knjige "Jezična baština na susretu triju narječja"

Detalji

Objavljeno: 27 Rujan 2025

Pregleda: 556

Pročitao sam dio knjige koji se odnosi na Saborsko – svega 4 do 5 stranica, i to u izdanju manjeg formata. Potpisane autorice u ovoj  knjizi bave se jezičnom baštinom okolice Karlovca, Generalskog Stola i Saborskog.

Nakon lošeg članka Govor Saborskoga u kontekstu susjednih štokavskih ikavskih govora autorica Marijane Crnić Novosel i Marine Marinković, u ovoj je knjizi govor Saborskog opisan znatno bolje (iako mnogo kraće). Možda je tome pridonijela i polemika o spomenutom članku, koju je Ivan Vuković vodio s autoricom knjige na simpoziju održanom 17. svibnja 2025. u Saborskom na istu temu.

Odmah na početku poglavlja 12.2. Saborsko uočio sam netočnost: za 2021. godinu naveden je broj stanovnika od 510, iako je te godine u Saborskom popisano samo 334 osobe. Broj 510 ne odgovara ni na razini cijele općine, gdje je 2021. popisano 474 stanovnika. Također, u knjizi se toponim iz Modruškog urbara iz 1486. pogrešno interpretira kao Zaborski umjesto izvorno Zaborsko.

Što se tiče opisa govora Saborskog, on je prilično dobro prikazan, premda na malom prostoru i uz nekoliko meni spornih primjera: gud (gut), zbabna (noseća), kru (kruv), merlin (mrkva), počokat (poćokat).

Ne isključujem mogućnost da je autorica neke od tih riječi zaista čula od govornika, budući da u Saborskom postoje razlike između donjeg i gornjeg sela. Primjerice, u donjem selu (Tuk) kaže se čojak (čovjek), dok se u gornjem upotrebljava oblik čojek.

Međutim, za riječi merlin (mrkva) i zbabna (trudna, noseća) mogu sa stopostotnom sigurnošću tvrditi da se nikada nisu govorile u Saborskom.

Opširnije …

Na izmaku ljeta ...

Detalji

Objavljeno: 22 Rujan 2025

Pregleda: 734

Danas u 20:19 kalendarski počinje jesen. Početak jeseni astronomski se definirana kao dan ekvinocija ili ravnodnevice odnosno sveukupnog izjednačenja svjetlosti i mraka. Na taj dan mrak i svjetlost odnosno noć i dan približno jednako dugo traju.

Favorit jesenske gredice među cvatućim vrstama (fotografija gore) sigurno je zvjezdan (lat.Aster), biljka iz porodice Asteraceae koje su iz Sjeverne Amerike, gdje im je prirodno stanište, rasprostranjene po Europi u 17. stoljeću. Zvjezdani su trajne cvjetne vrste koje će svaki vrt učiniti zanimljivim u jesen, kada prestaje cvatnja većine drugih cvjetnih vrsta.

Zadnji sati ljeta ostali su dosljedni svom imenu do samog kraja; najviša dnevna temperatura iznosila je 26 °C.

Opširnije …

Ogulinski kraj u Domovinskom ratu (20) – Završetak rata i završna statistika

Detalji

Objavljeno: 21 Rujan 2025

Pregleda: 1849

Prvog dana „Oluje“, 4. 8., na pravcu od Josipdola prema Plaškom, 143. domobranska pukovnija nailazi na minska polja i jak otpor, ali napreduje prema Humu. Istovremeno, 99. brigada i pridodana Samostalna satnija Saborsko iz 143. dp napadaju iz smjera Kapele prema Plaškom. Dok se 99. brigada zaustavljena vraća u rasulu na početni položaj, satnija Saborsko zauzima vrh Trntor, nakon čega se zaustavlja zbog opasnosti od okruženja.
Drugog dana akcije, napad 143. dp (zapovjednik bojnik Mate Pađen) i 1. gardijske motorizirane brigade (zapovjednik general Jozo Miličević) ugrožava bokove 70. pješačke brigade na smjerovima Glibodol – Konjsko brdo i Vojnovac – Latin. Diverzanti presijecaju komunikaciju Dabar – L. Jesenica i odsijecaju dio snaga plaščanske brigade. Pješačka bojna 1. mgbr “Tigrovi“ trebala je preko Glibodola, L. Jesenice i Saborskog stići na hrvatsku granicu i spojiti se s Armijom BIH, što je i učinjeno. Snage 138. dp izbijaju na željezničku postaju iznad L. Jesenice.

Četvorica Tigrova ginu 4. i 5. 8., prilikom oslobađanja L. Jesenice, koja je sa Saborskim oslobođena 5. 8., točno 4 g. nakon što je Saborsko iz nje doživjelo prvi napad. U oba mjesta ulaze Tigrovi i specijalna policija. 143. dp zauzima brdo Hum, tijekom noći oslobađa Plaški i 6. 8. nastavlja napad smjerom Vrelo Mrežnice – Slunj. U Broćancu se spaja s dijelom Tigrova. Poslijepodne s 14. dp ulaze u Slunj. Idućeg dana dio 143. dp osigurava poligon Slunj i Primišlje, a dio ulazi u Vojnić. 143. dp je 9. 8. angažirana na pretresu oslobođenog područja Vrginmost-Lasinja-Skakavac. Novinari u Saborskom svjedoče potpunom uništenju, a u Plaškom i L. Jesenici netaknutim pravoslavnim crkvama i cijelim kućama.

Opširnije …

Promocija knjige: Jezična baština na susretu triju nariječja

Detalji

Objavljeno: 21 Rujan 2025

Pregleda: 969

Općina Saborsko na svom fb profilu objavljuje: "U ovoj knjizi  obrađen je i govor Saborskog. Općini Saborsko je bilo zadovoljstvo sudjelovati u ovom projektu."

Na Facebook profilu Općine Saborsko, jedan od administratora obrisao je moj komentar u kojem sam izrazio sumnju u kvalitetu obrađenih tema u spomenutoj knjizi, pogotovo ako su korišteni podaci iz znanstvenog članka Govor Saborskoga u kontekstu susjednih štokavskih ikavskih govora, kojeg smatram promašajem (dokaz u mom komentaru). Zbog toga sam odlučio objaviti ovaj članak koji sadrži osvrt Ivana Vukovića, moj komentar, te poveznicu na izvorni znanstveni članak Govor Saborskoga u kontekstu susjednih štokavskih ikavskih govora autorica  Marijane Crnić Novosel i Marine Marinković, koja je, uz Hrvojku Božić, suautorica knjige Jezična baština na susretu triju narječja.

Osvrt Ivana Vukovića na znanstveni članak Govor Saborskoga u kontekstu susjednih štokavskih ikavskih govora (20. Srpanj 2024.)

Prvi put ikad mjesni govor Saborskog tema je stručnog rada, premda je ovdje riječ o usporedbi s govorima Mrkoplja i slunjskih ikavaca. Čudi što ranije nitko nije obrađivao Saborsko, jer ne samo da je riječ o općinskom središtu i najvećem mjestu između Slunja, Korenice i Otočca, već je to stoljećima jedino hrvatsko mjesto između Josipdola/Modruša i uže okolice Plitvica/Rakovice te između Slunja i Otočca.