Naslovnica
Teško ranjeni branitelji Saborskog u Slunju 3.11.1991. godine i transport u Bihać
- Hitovi: 3579
2. Studeni će ostati zapamćen kao početak pada Saborskog i velike tragedije naših branitelja. Tog dana je u prijepodnevnim satima uslijedio napad sa zemlje i iz zraka na obrambene položaje naših branitelja na Kuselju, kojom prilikom su poginula petorica naših branitelja, a više ih je ranjeno. Nakon davanja prve pomoći ranjenicima u Saborskom dr. Josip Zorko ih je uz pomoć pripadnice saniteta Marice Mace Matovina i mještana spremio za transport prema Slunju. Od Saborskog do Rakovice pješice su ih šumskim putevima nosili suborci da ih neprijatelj ne primjeti. U mjestu Oštarski Stanovi kod Rakovice dočekalo ih je vozilo hitne pomoći.Teško ranjeni branitelji Saborskog doveženi su u ranim jutarnjim satima 3. studenog u Dom zdravlja Slunj. Nakon medicinske obrade u Slunju, vozilima Doma zdravlja Slunj, preveženi u bolnicu u Bihać raznim lokalnim i šumskim putevima. Prijam u bihaćku bolnicu dogovarala je Kata Sertić s dr. Šantićem, koja je tada kao viša medicinska sestra radila u bolnici u Sarajevu. (Tekst i Foto: Vlado Butina)
Groblje noću
- Hitovi: 1000
Prvim mrakom su došle do izražaja svijeće koje smo danas palili našim pokojnicima. Paljenje svijeća simbolizira vječnu svjetlost, za koju vjerujemo da svijetli našim pokojnicima na onome svijetu. Goriće one cijelu noć našim pokojnicima jer je mirno, nema ni daška vjetra.
Blagdan Svih Svetih u Saborskom
- Hitovi: 1190
Saborsko blagdan Svih Svetih. Sveta misa je održana u kapelici Rođenja BDM, a potom molitva na novom i starom groblju.
Zadnji je dan listopada
- Hitovi: 616
Današnjim danom ispraćamo Listopad. Najniža jutarnja temperatura iznosila je 2.8 °C u 06:50, a najviša dnevna 18.3 °C u 12:37, sasvim solidno za kraj Listopada. Na fotografiji je Poljanak, a iza se nazire kanjon rijeke Korane i Plitvički kraj.
Prof. dr. Rade Knežević - Blaćansko jezero
- Hitovi: 1155
Sasvim je sigurno da naredni članak o Blaćanskom jezeru neće biti posebno zanimljiv, jer je pisan suhoparnim jezikom. Cilj je članka da donekle objasni funkcioniranje jezera te potakne znatiželju za jezero i njegov okoliš. Blaćansko jezero je nedvojbeni prirodni fenomen tipa estavele (u svijetu postoji tridesetak takvih jezera).
Kao prirodna rijetkost privukao je pažnju austrijskih prirodoslovaca još u devetnaestom stoljeću. U razdoblju od 1835. jezero su proučavali timovi koji nisu ovisili jedni o drugima. Prvi je predvodio hidrolog Fras a drugi krajiški general Palfy. Palfijev tim je nastojao ustanoviti smjerove podzemnog otjecanja vode ubacivanjem obojenih daščica u Veliku pećinu (za tadašnje vrijeme to je bila uobičajena metoda podzemnog trasiranja otjecanja – danas se koristi netopiva boja, kvasac ili izotop). Kada je u jesen voda izbacila daščice na površinu jezera pojava je izazvala velike nedoumice u pojedinim zaseocima (navodno su Ogrizovići u njima prepoznali «rebra zmaja» zbog čega ih još uvijek zezaju).
Veliki povodanj zadesio je jezero 6. srpnja 1885. godine. Prema Hircu bile su potopljene kompletne Bijele drage a voda je došla do kuće Nikole Vidakovića. Nadalje Hirc navodi da je voda bila izrazito hladna i vrtložna te da je pocrnilo sve potopljeno drveće.
Prof. dr. Rade Knežević: Blaćansko jezero - špiljski sustav velike pećine
- Hitovi: 964
Blaćansko jezero - špiljski sustav Velike pećine (prema opisu J. Poljaka iz 1922., nacrtao R. Knežević)
Pećina (ulaz) slika gore
1. Kanal (hodnik) - d = 40 m, š = 4 m, v = 7 m
2. Jezero - d = 16 m, š = 12 m, v = 2 m
3. Jezero - d = 10 m, š = 6 m, v = 2,5 m
4. Kanal - d = 32 m, š = 1,4 m, v = 4 m
5. Sifoni (suženja)
Poljakov članak, koji je objavljen 1925. godine, na petnaestak gusto tipkanih stranica, još je uvijek najbolja studija o jezeru. Osobito je dobro objašnjen mehanizam punjenja i pražnjenja, te zone izvora / ponora uz rub jezera koji je okrenut prema brdu Bjeležu. Jezero se puni iz rijeke koja protječe ispod planine M. Kapele između Lipica i Blata te ispod samog Blaćanskog polja.
Kada korito rijeke (tunel) postane sifon (ravnomjerno suženje) kroz njega ne može proteći količina vode koja se pojavi nakon otapanja snijega ili obilatih kiša. Taj višak vode, koji je veći od kapaciteta protoka sifona, prazni se kroz pomoćni uzlazni tunel koji je povezan s Velikom pećinom. Dakle, u vlažnom dijelu godine Velika pećina je izvor koji napuni jezero. U sušnom dijelu godine, kada podzemne vode gotovo presuše, voda iz jezera počne otjecati kroz Veliku pećinu, u suprotnom smjeru od ranijeg, i popunjavati vodostaj podzemne rijeke. Prema tome u sušnom dijelu godine Velika pećina postaje ponor (uvor) pa jezero brzo presuši. Postoji i Mala pećina (ispod Uvale), međutim ona nema dvojnu funkciju i u njoj voda samo ponire. Iz dijela jezera, koji je niži od kote preljeva, voda se ne uspije vratiti u Veliku pećinu, zbog čega se taj niži dio jezera duže održi. Voda koja ponire u Blaćanskom jezeru kao izvorska ponovo se javlja u Sincu (jezerce u zaseoku Jezero u Plavča Dragi).
Projekti TZP Plitvičke doline - Jezero Blata
- Hitovi: 1043
ANALITIČKA PODLOGA IDEJNOG RJEŠENJA UREĐENJA PROSTORA UZ JEZERO BLATA, OPĆINA SABORSKO - pdf
Jezero Blata prirodni je fenomen – polje u kršu jedinstveno na širem području Hrvatske i regije, stoga je princip izrade ovog koncepta idejnog rješenja temeljen na očuvanju ovog prostora uz isticanje njegovih prirodnih vrijednosti. Obuhvat koncepta idejnog rješenja uređenja prostora uz jezero Blata u cijelosti se nalazi unutar područja ekološke mreže HR2000594 Povremeno jezero Blata. Cilj očuvanja ovog područja ekološke mreže je između ostalih održati povoljno stanje ciljnog stanišnog tipa Povremena krška jezera (Turloughs) kroz osiguravanje povoljnih stanišnih uvjeta (periodično plavljenje i isušivanje). Koncept idejnog rješenja rezultat je odabira najpovoljnije varijante koja predstavlja optimalno rješenje uređenja ovog prostora – sagledane su posebnosti područja ekološke mreže, reljef, hidrološki režim jezera Blata, kao i potencijali za posjećivanje i korištenje prostora.
IDEJNO RJEŠENJE UREĐENJA PROSTORA UZ JEZERO BLATA , OPĆINA SABORSKO - pdf
Jezero Blata je specifični oblik krškog reljefa poznat kao polje u kršu koji predstavlja prirodni fenomen jedinstven na širem području Hrvatske i ovom dijelu Europe. Iz tog razloga, idejno rješenje mora biti temeljeno na očuvanju prostora uz isticanje njegovih prirodnih vrijednosti. Obuhvat idejnog rješenja uređenja prostora uz jezero Blata nalazi se unutar područja ekološke mreže HR2000594 Povremeno jezero Blata.
Izvor Kuselj je još uvijek u blatu
- Hitovi: 971
"Teren je obiđen i nastavit će se pratiti stanje na lokaciji." odgovorili su iz NP Plitvička jezera. Bojim se da se praćenjem neće ništa riješiti.
Stare fotografije - Lučica
- Hitovi: 918
Lučica 80-tih pašnjak, a danas neprohodna borova šuma. U pozadini se vidi Alan, danas je to nemoguće. Fotografije mi je poslao Josip Hodak, na fotografijama su posljednji stanovnici Lučice, Josipova mama Marija, ujaci Petar i Nikola Vuković, a na slici lijevo je Josipova sestra Marica. Za one koji ne znaju Lučica se nalazi iznad izvora Točak, južno od Brdina.
Plaški i Saborsko danas bez struje od 10 - 11 sati
- Hitovi: 523
Iz HEP-a javljaju da će danas obavljati neophodne radove na postrojenjima. Stoga će u vremenu od 10 do 11 sati, bez struje biti kompletno područje Plaškog i Saborskog.
Danas je u Saborskom bilo toplo isto kao i jučer
- Hitovi: 789
Najviša današnja dnevna temperatura iznosila je 22.4 °C u 12:50, u desetinku ista kao i jučer.