Naslovnica
Jutros se temperatura spustila do nule
- Hitovi: 820
Jutros se temperatura spustila do nule, u 7 sati je izmjereno 0.1 °C. Najviša dnevna temperatura bila je 14.0 °C.
Nasljeđe kralja Tvrtka najviše baštine Hrvati iz središnje Bosne, a tek onda ostali
- Hitovi: 1020
Čiji je kralj Tvrtko - toliko ponovljeno pitanje u okvirima dnevnopolitičkih istupa, a poglavito nakon postavljanja spomenika u Sarajevu (prije nekoliko dana i u Banja Luci), uglavnom ne obuhvaća suštinu tematike o kojoj se govori, već se odgovor pokušava, koristeći današnje standarde o pripadnosti suvremenim nacijama, projicirati u kasni srednji vijek, što je sa stajališta povijesne znanosti odbačena teza.
No, i uz to, u 14. stoljeću možemo govoriti o dijelom izgrađenim etničkim identitetima, čiji je kontinuitet nedvojbeno utvrđen do današnjih dana putem tradicije i kolektivnog sjećanja. Dok pojedini političari iz srpskog i bošnjačkog korpusa nastoje pronaći tradicijsku vezu sa srednjovjekovnom Bosnom, to im jednostavno ne polazi za rukom. S druge strane, Hrvati, napose središnje Bosne, mnogo lakše mogu utvrditi svoju vezu s tim razdobljem.
Tvrtkov otac bio je Vladislav, uglednik iz obitelji Kotromanić i brat bana Stjepana II. Kotromanića, a ako se analizira vjerska pripadnost navedene obitelji kao važna referentna točka izgradnje nacionalnih identiteta, a koja se kretala na relaciji Katolička crkva - bosansko-humsko krstjanstvo (inače izniklo upravo u krilu domaće bosanske biskupije), jasno je da Hrvati, poglavito središnje Bosne, mogu u najvećoj mjeri baštiniti nasljeđe navedene plemićke obitelji. Dapače, jedino su Hrvati katolici iz središnje Bosne očuvali kolektivno sjećanje na Kotromaniće.
Sunčan i vjetrovit jesenski dan u Saborskom
- Hitovi: 897
Danas je bilo sunčano, vjetrovito i toplo. Od samoga jutra se vidjelo da nas čeka topao dan jer je u 4:30 uz južni vjetar izmjereno 17.6 °C. Najviša dnevna temperatura dosegla je ljetnih 24.0 °C u 14:00. Današnji dan je bio dobra prilika za one koji još nisu iskopali krumpir.
U Jesnici je izgrađeno dječije igralište, a u planu je gradnja i društvenog doma
- Hitovi: 1095
U Jesenici je izgrađeno dječije igralište, a broj djece je jedno (1) i to dijete zamjenika načelnika Općine Saborsko. Igralište je koštalo 20. 000 eura, pola novca je od SNV-a, a pola od Općine.
U planu je izgradnja društvenog doma (Pupovčev projekat, a naš novac). Za plac (ruševnu kuću i okućnicu) je plaćeno 15. 000 eura, a za projektiranje 7. 500 eura.
Sat povijesti: Kraljevina Jugoslavija
- Hitovi: 2489
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija, naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine, a prestala postojati uspostavom Demokratske Federativne Jugoslavije. Kralju Petru II. Karađorđeviću je zabranjen povratak u zemlju 29. studenoga 1943. godine, te je na približno istom području proglašena republika dana 29. studenoga 1945. godine.
Prigodom nastanka Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine, nije se niti jedna od tih država proširila na teritorij druge, nego je nastala unija Države Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevine Srbije (koja je nekoliko dana ranije bila sebi pripojila Kraljevinu Crnu Goru), povodom čijeg su formiranja u pravnom redu obje te ranije države prestale postojati; kod sklapanja Ugovora u Saint Germainu iz 1919. godine je iz praktičnih razloga bilo ugovoreno da će nova Kraljevina SHS naslijediti ugovore "bivše Kraljevine Srbije". U Ugovoru iz Saint Germaina se doduše govori o "područjima pripojenima Srbiji od 1913. godine - ali se to odnosi na područja oduzeta Turskoj i Bugarskoj; u pogledu područja koje je nekad bila dijelom Austro-Ugarske (tj., u pogledu Države SHS) i Kraljevine Srbije, govori se o slobodnom sklapanju unije, povodom koje je nastalo ("konstituirano") Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, koje je uspostavilo suverenitet nad teritorijem i stanovništvom ranijih država. https://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Jugoslavija
Prvi dan jeseni protekao u ljetnom ozračju
- Hitovi: 940
Jesen započela u ljetnom ozračju, danas je u 15:19 izmjeren dnevni maksimalac od 24.2 °C.
NADA KLAIĆ: Bosanska država starija je i od Srbije i od Hrvatske
- Hitovi: 1418
"Treba priznati da bi upravo rađanje srednjovjekovne bosanske države moralo pobuđivati posebnu pažnju i to ne samo zato što je ona, izgleda, među svojim susjedama najstarija, nego i zato što se hrvatska ili srpska formula nikako nisu dale primijeniti na Bosnu", pisala je povjesničarka Nada Klaić koja je jasno i glasno rekla da je država Bosna starija i od Hrvatske i od Srbije. U svojim djelima je ironično polemizirala sa srpskim i hrvatskim historičarima, otkrivajući njihove neutemeljnosti i pokušaje historijskih podvala.
Osnovni preduvjet vrednovanja bogatog i tematski raznovrsnog, no ipak u osnovici medievistički profiliranog opusa sveučilišne profesorice i hrvatske povjesničarke Nade Klaić (Zagreb, 21. VII. 1920. ‒ Zagreb, 2. VIII. 1988.) jest točnija i potpunija njezina bibliografija. Teško se danas može naći povjesničar koji bi u tako širokom luku podjednako temeljito i savjesno mogao pisati o ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, dalmatinskim komunama, slobodnim kraljevskim gradovima u Slavoniji, bosanskom srednjovjekovlju, grofovima Celjskim, ranonovovjekovnoj društvenoj povijesti i njezinom odrazu u Šenoinu djelu, ali i mnogim drugim temama.
Od prvog objavljenog rada godine 1944. pa sve do posmrtno tiskane Srednjovjekovne Bosne (1989.) i Povijesti Hrvata u srednjem vijeku (1990.), djelo prof. Klaić privlači pozornost kako historiografije tako i tzv. „običnih čitatelja”. Oslanjajući se djelomice i na prinose starijih povjesničara, analizirala je cjelokupan hrvatski diplomatički materijal ranosrednjovjekovnog razdoblja (Diplomatička analiza isprava iz doba hrvatskih narodnih vladara, 1965., 1966–67), dovodeći u sumnju njegovu autentičnost. God. 1946. doktorirala je tezom Političko i društveno uređenje Slavonije za Arpadovića. Od 1954. bila je privatni docent, a od 1968. redovita profesorica na katedri za hrvatsku povijest.
Kraj njenog života označio je pisanje o Bosni. U svom djelu Srednjevjekovna Bosna – Politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe 1377. godine, objavljenoj osam mjeseci nakon njezine smrti, Nada Klaić je pisala:
Nabujala je "zelena rijeka"
- Hitovi: 1251
Nabujala je "zelena rijeka", Saborčani je zbog njene boje zovu Zelenka, a pravo joj je ime Jesenica. Vjerojatno je ime dobila po jeseni, "jesenska rijeka", jer je tada najizdašnija vodom, upravo kao ovih dana.
U ljetno prijepodne saznah da je danas zapravo zadnji dan ljeta, jer već popodne u 14:43 počinje jesen. Taj trenutak se zove jesenska ravnodnevica, što znači da se sunce nalazi točno iznad ekvatora, te da su se dan i noć izjednačili po trajanju. Nakon ovog trenutka dan će se, u odnosu na noć, skraćivati sve do 21. prosinca.
U jednom toplom danu od 21°C max. smo imali kraj ljeta i početak jeseni.
Iz jutarnje magle izronio je sunčan dan
- Hitovi: 992
Osvanulo je maglovito jutro s temperaturom od 10°C u 07:00. Kroz maglu se nazire sunčevo blještavilo što nagovještava sunčan dan. Kako smo jutros i očekivali magla se razišla i konačno smo ugledali sunce nakon 10-tak dana oblaka, magle i kiše. U 16 sati mjerimo ugodnih 19.4 °C.
Sabor u Cetinu 1527. godine
- Hitovi: 1178
Cetinski (Cetingradski) sabor, zbor hrvatskog plemstva održan u Cetingradu 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije Ludovika II. Jagelovića u bitki na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški. Izbor je potvrđen pisanom poveljom, poznatom pod nazivom Cetingradska ili Cetinska povelja, koju su napisali i svojim pečatima ovjerili vodeći hrvatski velikaši. Sa svoje strane, Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice Hrvatskoga Kraljevstva, obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.
Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor 6. siječnja 1527. u Dubravi kraj Vrbovca (zapadno od Čazme) izabrao za kralja Ivana Zapolju, nakon čega je uslijedilo razdoblje građanskog rata, koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i donio im nove osvajačke uspjehe.
Mohačka bitka
Smrt ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. i teški vojni poraz na Mohačkom polju 1526. godine nametali su politici hrvatskog i ugarskog plemstva tri važna zadatka: izbor novoga kralja, okupljanje snaga i nastavak borbe protiv Turaka. Veći dio hrvatskog plemstva smatrao je da je potrebno povezivanje s Austrijom zbog djelotvornije obrane od Turaka i stoga su odlučili da austrijskog nadvojvodu Ferdinanda I. Habsburga izaberu za kralja.
Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije
- Hitovi: 4898
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine. Za njegovih nasljednika izbijaju dinastičke borbe, potom slijedi mirna i čvrsta vladavina Stjepana Držislava, ponovne dinastičke borbe, te vladavina Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira. Hrvatsko Kraljevstvo izgubilo je posljednjeg hrvatskog vladara 1097. godine kada je u Bitki na planini Gvozd poginuo posljednji hrvatski kralj Petar Snačić.
Unatoč tomu, Hrvatska dobiva stranog vladara tek 1102. godine kada hrvatsko plemstvo prihvaća ugarskog kralja Kolomana za hrvatskog vladara.
Od 1102. godine Hrvatsko Kraljevstvo stupa u personalnu uniju dijeleći istog kralja s Ugarskom. Od 1527. godine obje kraljevine prihvaćaju za kralja vladara iz dinastije Habsburg – vladarske kuće koja vlada također i Češkom te čitavim Svetim Rimskim Carstvom.
Pri tome Hrvatska i Ugarska nisu smatrane dijelovima Svetog Rimskog Carstva. Od 19. stoljeća (u doba kada nestaje Sveto Rimsko Carstvo), a Habsburzi postaju carevima Austrijskog Carstva, službeni naziv Hrvatske je Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija.