Naslovnica
Novosti
- Detalji
- Pregleda: 1294
Uređuje se prostor između kvartira i spomenika. Važno je da se nešto dešava (hrv. događa), kako bi rekao naš načelnik ...
Likovni natječaj ''Straničnik''
- Detalji
- Pregleda: 799
Povodom Mjeseca hrvatske knjige Gradska knjižnica ''Juraj Šižgorić'' u Šibeniku već godinama raspisuje likovni natječaj ''Straničnik'' koji je namijenjen učenicima osnovnih škola. Ovogodišnja tema bila je posvećena narodnim poslovicama, a učenici su imali zadatak od starijih članova svoje obitelji saznati kakvu poslovicu ili mudru izreku, zabilježiti je na komad papira i likovno ilustrirati, razmišljajući o njihovu značenju i vrijednosti.
U natječaju je sudjelovala Petra Hodak, učenica 2. razreda PŠ Saborsko, koja je ilustrirala poslovicu ''Bolje nek propadne selo nego običaji!''. Petrin rad bit će tijekom Mjeseca hrvatske knjige izložen u šibenskoj gradskoj knjižnici, a prosudbeno povjerenstvo nagradit će tri najbolja rada. Petra sretno!
Maja Knežević Djak, školska knjižničarka
Glavna značajka vremenskih prilika danas je "neugodna" južina i toplina
- Detalji
- Pregleda: 905
Južina je i toplo je, vrlo neugodno vrijeme za meteopate: vrtoglavica, glavobolja i dr. Najniža dnevna temp. iznosila je 11.6 °C u 07:34, a najviša 22.1 °C u 12:59.
Gospićko-senjska biskupija dobila novog biskupa
- Detalji
- Pregleda: 786
U 12:05 u Saborskom su se oglasila zvona crkve sv. Ivana Nepomuka povodom imenovanja novog Gospićko-senjskog biskupa.
Papa Franjo imenovao je danas 7. listopada 2024. godine, na spomendan Blažene Djevice Marije od Krunice, mons. Marka Medu novim gospićko-senjskim biskupom.
Životopis novoimenovanog gospićko-senjskog biskupa mons. Marka Mede:
Mons. Marko Medo rođen je 10. ožujka 1972. u Strupniću, općina Livno, Bosna i Hercegovina.
Naplavina zemlje i mulja zatrpala izvor Kuselj
- Detalji
- Pregleda: 1386
Ovo je "vrhunski" rezultat totalne nebrige za ovaj izvor, na koju ukazujem već godinama. Ovako nešto se nije dogodilo nikada u prošlosti. Svu ovu zemlju je donijela voda koja se prelijevala iz bušotine. Ovo je posljedica devastacije ovog izvora prilikom nemarnih radova za potrebe vodoopskrbe Kuselja, Biljevine, a tog sušnog ljeta i za zalijevanje Lukinih jagoda i voćki. Sve je tada napravljeno na brzinu, traljavo i neodgovorno, po planu bivšeg načelnika Općine Luke Hodaka (stručnjaka za sve). Već dvije godine se iz ove bušotine ne crpi voda za vodoopskrbu, a brigu o bušotini i izvoru ne vodi nitko, osim lokalnog stanovništva u smislu košnje trave i povremenog čišćenja korita i vodotoka. Sadašnja vlast je škola Luke Hodaka pa ne treba ni očekivati bolje.
Jesen na Jesenici
- Detalji
- Pregleda: 843
Sunce nam se vratilo,... oh kako odmah sve živne pod njegovim toplim zrakama. Sunce i voda su izvor života na zemlji. Ovih dana smo svjedoci poplava kao prirodnih nepogoda, a ljetos smo imali nesnosne vrućine, zvona zvone na uzbunu već odavno, posljedice poremećaja ravnoteže u prirodi su sve dramatičnije, žrtve su sve više ljudski životi! Sunce i voda kao izvori života "odjednom" postaju opasnost svemu živom što bi nas sve trebalo ozbiljno zabrinuti. Ako čovjek ne dopusti da se vrati ravnoteža u prirodu i sam će nestati s lica ove zemlje.
Izvor voda Saborsko - obilazak i snimanje iz zraka
- Detalji
- Pregleda: 1135
Izvor rijeke Jesenice (veliko vrelo) Foto: Josip Anušić
POGANSKA STARA ILI VELA HRVATSKA CARA KONSTANTINA PORFIROGENETA
- Detalji
- Pregleda: 715
Više o tome: OVDJE
Karantanija pradomovina dalmatinskih Hrvata - iz knjige Srednjovjekovna Bosna Nade Klaić
- Detalji
- Pregleda: 913
Prvu i najvažniju promjenu donosi premještavanje dolaska Hrvata na svršetak VIII. i početak IX. st. Prihvatimo li Margetićevu teoriju - a nema nikakva razloga da to ne učinimo - onda same od sebe otpadaju neke uvriježene i duboko ukorijenjene teorije koje su se dosad oslanjale na teoriju o dolasku Hrvata u VII. st. Prije svega, sasvim drugačije smijemo zamišljati Hrvate koji nisu došli niti su mogli doći iz Velike ili Bijele Hrvatske (Mala Poljska), nego iz Karantanije. Pisac 30. poglavlja u djelu »De administrando imperio« naime tvrdi da su Hrvati i nakon dolaska priznavali franačku vlast kao i u svojoj domovini, pa jedina zemlja u kojoj je zaista bilo Hrvata, a priznavala je franačku vlast, može biti Karantanija. Zatim, hrvatski su vođe u doba dolaska bili bez sumnje pokršteni tako da je do »narodnog« pokrštenja došlo tek za Branimira kad je sretno završena borba s Francima. Budući da su Hrvati dolazili zajedno s franačkim vojskovođama u doba rata s Avarima ili nešto kasnije, Franci su im dopustili da se u Dalmaciji prošire prvenstveno na onom području koje je ranije pripadalo Avarima.
Tako smo, uklonivši Hrvate iz VII. i VIII. st., dobili mnogo »čistije« političke odnose na Balkanu u »tamnim stoljećima«. Prije svega, otpada potreba da u VII. st. nasilno guramo hrvatsku ili srpsku seobu, tako da nam ostaje mogućnost da i na proces naseljavanja Slavena gledamo drugačije nego dosad. Naime, ne moramo se više pitati kakav je odnos izmeu Avaro-Slavena i Hrvata ili Srba, nego kakav su Slaveni u avarsko-slavenskoj zajednici imali položaj i kako se razvijao avarsko-slavenski odnos do kraja VIII. st. kad je u franako-avarskim ratovima nestao avarski kaganat.
Gdje je nestao prvootkriveni - ”Gavranov” stećak iz Plaškog?
- Detalji
- Pregleda: 1055
Povijesno-arheološka struka uvriježeno smatra kako je u Plaškom, 1900. godine prigodom uređenja korita rječice Dretulje, pronađen samo jedan stećak. U napisu ”Plaški zaslužuje povratak jedinstvenog spomenika - kamenog stećka” (* 1) istaknuto je da taj spomenik, po mnogo čemu jedinstven i značajan, ”.... zaslužuje da se, iz Povijesnog muzeja Hrvatske, u čijoj zbirci kamenih spomenika se čuva, vrati u mjesto svojeg nalaska. Ako i ne kao izvorni spomenik, a onda svakako kao njegova vjerna ”preslika”.”. Ujedno je u napisu naglašeno: ”Uz ovu, vrijedilo bi ispuniti i drugu zadaću, pronaći nestali drugi plaščanski stećak, i ukoliko je očuvan, dodijeliti i njemu zasluženo mjesto u javnom životu Plaškog.”.
U već spomenutom napisu objavljenom na portalu Budni Div prvi puta ukazano je na otkriće još jednog stećka u Plaškom. Za to otkriće, međutim, niti tadašnji niti kasniji stručnjaci nisu pokazali zanimanje. Dapače, jedina novinska objava u kojoj je otkriće spomenuto, iz 1901. godine, vrlo brzo je zaboravljena, baš kao i spomenik o kojem je izvijestila. Stoga se u napisu iz Budnog Diva napominje da nitko od stručnjaka, koji se u pisanim radovima bave poznatim muzejskim primjerkom stećka iz Plaškog, niti ne sluti da je u tome naselju postojao bar još jedan sličan spomenik: ”Istina je, međutim, da predmetni stećak nije jedini koji je otkriven na području Plaškog. Pronađen je svakako još jedan, čak i dosta veći, kojem se na žalost ne zna sudbina. Pisano svjedočanstvo s početka 20. stoljeća da je u Plaškom nekoć bio bar još jedan stećak, ujedno upućuje da je u ovom srednjovjekovnom naselju možda postojala i veća nekropola (grobište) stećaka, uz ili u blizini neke danas nepostojeće crkve. Postoje naznake da je netko od ondašnjih vodećih arheologa u Hrvatskoj znao za otkriće, no nisam pronašao trag da je o istome igdje ostavio bilješku, a kamoli da je taj drugi stećak istraživao.”.
Stranica 74 od 264