Naslovnica
Proljetne razglednice iz Saborskog i Jesenice
- Hitovi: 1115

Najniža dnevna temperatura jutros u Saborskom -1.5°C u 06:00. Osvanulo je vedro jutro, ali su ubrzo nebo prekrili tanki oblaci koji su se ubrzo počeli povlačiti prema istoku, a sa zapada stiže vedrina. Najviša dnevna temperatura 15.8°C u 15:19.
U protekla dva dana je palo puno kiše
- Hitovi: 814

Od nedjelje navečer pa do kraja ponedjeljka je palo puno kiše. Porastao je vodostaj rijeke Jesenice (slika gore) i počelo se izlijevati jezero Blata.
U NP Plitvička jezera primljena većina potrebnih sezonaca, među njima ima i državljana Ukrajine
- Hitovi: 1060
Nacionalni park Plitvička jezera kao najstariji, najljepši i najposjećeniji hrvatski nacionalni park zauzima značajno mjesto na globalnoj turističkoj sceni najljepših prirodnih lokaliteta u Hrvatskoj. Njegova jedinstvena kombinacija jezera, slapova i prirodne ljepote čini ga nezaobilaznom destinacijom za brojne ljubitelje prirode i istraživače.
Prošle godine NP Plitvička jezera posjetilo je više od 1,4 milijuna posjetitelja.
Bili su ovo dovoljni razlozi što je ova ustanova već početkom ove godine raspisala natječaj za zapošljavanje 433 sezonska radnika. Kakvo je zanimanje potencijalnih sezonskih radnika za rad u većem dijelu nadolazeće turističke sezone pojasnio nam je ravnatelj ove Ustanove Tomislav Kovačević.
- Do danas smo primili prijave 420 sezonaca na svim ponuđenim poslovima natječaja. Dakle, naše planirane potrebe sezonskih zaposlenika su gotovo zadovoljene. Najvećim dijelom je riječ o mlađim ljudima koji su već radili u NP Plitvička jezera.
Gledajući po nacionalnoj strukturi sezonaca s kojima su uglavnom već sklopljeni ugovori to su najčešće državljani Hrvatske, doslovno iz svih naših krajeva. Među prijavljenim radnicima bilo je nešto državljana iz Ukrajine koji su smješteni na području Općine Korenica.
Hrvoje PETRIĆ: Tko su kranjci u Lici i Krbavi krajem 17. i početkom 18. stoljeća?
- Hitovi: 1930
Hrvoje PETRIĆ, Pregledni rad
Filozofski fakultet, Zagreb
Zavod za hrvatsku povijest
Istraživanje pojedinih etnika krajem 17. i početkom 18. stoljeća na širem prostoru mletačkih, osmanskih i habsburških krajišta (Triplex Confinium1) predstavlja dugotrajnu i zahtjevnu obradu, a ovaj rad koji se odnosi na Kranjce možemo smatrati tek uvodom u buduća sustavnija istraživanja.
Polazeći u razmatranje etnika na prostoru Like i Krbave2, u ovom slučaju Kranjaca, moramo se suočiti s nizom problema. Miroslav Bertoša ustvrdio je da “u dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji pojam identiteta nije znanstveno osvijetljen”, odnosno nije osvijetljen sa stajališta povjesničara. “Suprotno etimološkome značenju riječi, identitet neke skupine, etnosa ili naroda u povijesnom smislu ne predstavlja istovjetnost, kao što ni pojam identiikacije koji ga prati ne znači potpuno poistovjećivanje.” Činjenica jest da su hrvatski identiteti od ranoga srednjovjekovlja ostali do danas osebujan zbroj razmrvljenih identiteta dijelova hrvatskog etničkog prostora, koji su se u tim prijelomnim stoljećima uobličavali pod utjecajima golemih promjena na Sredozemlju, u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Retrospektivno promatrano, u povijesnim izvorima možemo naslutiti, katkad i fragmentarno dokumentirati obrise stvarnosti, no tu stvarnost možemo samo tumačiti, nikako ne i oživjeti u današnjem obliku.”3
Od kasnoga srednjeg vijeka cijeli je hrvatski etnički prostor bio poprište velikih promjenama. “Najteže posljedice izazvala su osmanlijska prodiranja nakon kojih su uslijedila pojačana migracijska pomicanja hrvatskog etnosa i nastavljene njegove kontinuirane seobe prema zapadu i sjeverozapadu uz istodobna useljavanja koja su najčešće korijenito mijenjala nekadašnji etnički, vjerski, kulturni pa i “mentalni” identitet na tim prostorima. Selidbene struje označavaju smjerove kretanja pojedinih većih i manjih skupina, katkad tek ponekih obiteljskih nukleusa ili pojedinaca, ali isto tako označavaju i “kretanje” identiteta. Istraživanje hrvatskog etničkog prostora pokazuje kako migracije slabe tradicionalnu opstojnost identiteta na nekome području, katkad pridonose i njegovom iskorjenjivanju, ujedno prenose identitete u mjesta seoba gdje se stari identiteti susreću s novima, prolaze fazama akulturacije i asimilacije da bi se protvorili u identitete novih i drukčijih odrednica.“4
Mnogi Hrvati ne znaju da potječu od naroda koji se danas veže za Srbiju: 'Dali su nam Starčevića, Matoša, ali i Pavelića'
- Hitovi: 1787
Na spomen Bunjevaca većini će asocijacija biti Bačka i Vojvodina u Srbiji, gdje Bunjevci žive kao kompaktna etnička skupina. Manje je poznata činjenica da mnoge obitelji širom Hrvatske vuku porijeklo upravo od Bunjevaca. Kako su se našli u Srbiji (Bačkoj), otkud im ime i kad postaju dio hrvatske nacije, samo su neka od pitanja koja smo pretresli u razgovoru s docentom Markom Šarićem s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Dobar dio svoje 26-godišnje znanstvene karijere Šarić je posvetio istraživanju regionalne povijesti jugoistočne Europe i Sredozemlja u ranom novom vijeku (od 1500. do 1800.), s naglaskom na povijest vlaških društava dinarskog kulturno-povijesnog prostora, među koje spadaju i Bunjevci.
Na tu temu izdao je desetke znanstvenih radova, a uskoro će mu biti tiskana knjiga 'Vlasi na Tromeđi. Suživot u sukobima u graničnim društvima i kulturama Morlakije (16.-17. stoljeće)', koja se dotiče i bunjevačkog fenomena.
Roda stigla u Plaški ranije nego ikad
- Hitovi: 771
Roda stigla u Plaški 6. ožujka, ranije nego ikada ... Uranilo proljeće, pa tako i sve u prirodi.
Malo po malo postajemo planinarska destinacija
- Hitovi: 1276

Proljeće je tu po svim svojim obilježjima
- Hitovi: 1126
Novosti iz Općine Saborsko
- Hitovi: 1373

Najniža jutarnja temperatura -1.9°C u 06:54, najviša dnevna 13.7°C u 12:48. Nedavno je napravljena automatska meteorološka postaja "Brdine" Saborsko (slika gore).




