Naslovnica
VIDEO: Vuk Drašković o razlozima NATO bombardiranja Srbije 1999. godine
- Detalji
- Pregleda: 821
S obzirom na vrlo objektivne izjave Vuka Draškovića o ratu iz 90-tih, o zločinima režima Slobodana Miloševića, razlozima raspada Jugoslavije i o ratu u Ukrajini, radimo iznimku u svojoj uređivačkoj politci zbog istine koju rijetki u Srbiji danas žele čuti, a još manje prihvatiti. Video možete pogledati OVDJE
Kako je teklo i tko je sudjelovao u istraživanju saborčanskog mjesnog govora 2022. i 2023.
- Detalji
- Pregleda: 1317
Marina Marinković, prof. na riječkom Filozofskom fakultetu, surađuje na projektu opisivanja hrvatskih mjesnih govora i izrade Atlasa tih govora. Kaže da je zbog posvemašnje neistraženosti, kao jedan od govora za istraživanje odabrala Saborsko. Bila je na terenskom istraživanju u Saborskom u veljači ove godine, ispitanike joj je predložila Sanja Špehar pročelnica JUO Općine Saborsko, inače rođena u V. Gorici, dok prof. Ivan Vuković povjesničar i moja malenkost 60-ogodišnjak, koji sam slušao i zapamtio kako su govorili naši djedovi i bake koji su rođeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća, nismo o tome ništa znali. Očito je sve znanje ovoga svijeta arhivirano u glavama općinskih službenika, koji ni službeni hrvatski ne znaju govoriti, jer načelnik Općine govori "desilo se, dešava se" umjesto dogodilo se, događa se.
Gđa prof. Marinković planira uskoro doći opet u Saborsko pa se prof. Ivan Vuković i ja dogovaramo da joj pomognemo u njenom istraživanju, kako bi rezultati bili što bolji i autentičniji.
Saborčanski govor, lipanj 2022.
Poslije ovog članka iz 2022. više ništa nisam čuo o projektu "Opisivanje hrvatskih mjesnih govora", sve dok projekat nije završen.
Policija u Saborskom uhvatila recidivistu u prometu
- Detalji
- Pregleda: 933
Dana 20. srpnja je na Općinski sud uz optužni prijedlog doveden 52-godišnji višestruki počinitelj prometnih prekršaja kojeg su policijski službenici 18. srpnja, zaustavili i kontrolirali na području Saborskog. Utvrdili su da upravlja neregistriranim i neosiguranim osobnim automobilom pod utjecajem alkohola od 2,92 promila, za vrijeme dok mu je oduzeta vozačka dozvola.
Nadležni sud izrekao mu je kaznu zatvora u trajanju od 30 dana, novčanu kaznu od 2240 eura i 12 mjeseci zabrane upravljanja motornim vozilom.
GOVOR SABORSKOGA U KONTEKSTU SUSJEDNIH ŠTOKAVSKIH IKAVSKIH GOVORA
- Detalji
- Pregleda: 1285
U ovome se radu predstavljaju rezultati novijega dijalektološkog istraživanja na području Saborskoga kao novoštokavskoga ikavskog punkta. Kao i u nekim govorima u širem susjedstvu, i govorni tip Saborskoga pokazuje određeni stupanj miješanja štokavskih i neštokavskih elemenata. S tim u vezi pokazalo se svrsishodnim usporediti tri novoštokavska ikavska punkta šćakavske poddijalektne pripadnosti koji zaokružuju područje Like, Gorskoga kotara i Korduna te su omeđeni raznorodnim govorima drugačije dijalektne osnovice. Uz govor Saborskoga, riječ je o šćakavskim govorima Mrkoplja i Slunja. Usporednom su se analizom nastojale prikazati sličnosti i razlike ovih triju punktova. Metodom usporedbe i eliminacije rezultati su pokazali da je govor Saborskoga uz druga dva promatrana sustava, unatoč nešćakavskomu ikavskom okruženju, sačuvao temeljne šćakavske posebnosti te da nema nekih većih međusobnih razlikovnosti među ovim trima sustavima. Posebna se pozornost obratila na neikavske odraze jata koji su evidentirani u svima trima punktovima, a ponajviše u saborskome govoru te ostale specifičnosti kao temeljne markere novoštokavskih ikavskih sustava.1. Uvod
Mjesto Saborsko, čiji je govor predmetom ovoga rada, geografski je smješteno na krajnjem JZ rubu Karlovačke županije, 50-ak km JI od Ogulina te 20-ak km SZ od Plitvičkih jezera, a broji 510 stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2021. Pripada Općini Saborsko koja obuhvaća četiri naselja: Saborsko, Lička Jesenica, Begovac i Blata. U prošlosti je govor Saborskoga, poput Mrkoplja, prikazivan i na čakavskim i na štokavskim dijalektološkim kartama, dok je govor ovdje također analiziranoga Slunja svrstavan u korpus novoštokavskih (i)jekavskih sustava. Ta tri punkta, koji su predmetom ovoga istraživanja, zaokružuju područje Like, Gorskoga kotara i Korduna te su omeđeni raznorodnim govorima drugačije dijalektne osnovice.
Modruš između kneževa Frankapana, Osmanlija i kraljevskih vlasti, 1458–1526.
- Detalji
- Pregleda: 1650
U radu se, temeljem uvida u relevantnu literaturu i izvore, pokušalo rekonstruirati ulogu i vanost Modruša u sklopu odnosa najmoćnije kasnosrednjovjekovne hrvatske velikaške obitelji Frankapana, poglavito kneževa Stjepana i sina mu Bernardina, sa središnjim vlastima u Budimu. Obrađeno je razdoblje vladavine posljednje trojice ugarsko–hrvatskih kraljeva, Matijaša Korvina (1458–1490), Vladislava II. Jagelovića (1490–1516) i Ludovika II. Jagelovića (1516–1526). Pozornost se posvetila i ulozi Osmanlija na modruškom području u promatranom razdoblju.
U Saborskom i danas intervencija Helikopterske hitne medicinske službe
- Detalji
- Pregleda: 1413
U Saborsko je danas prijepodne opet sletio helikopter hitne medicinske službe zbog iznenadnih zdravstvenih problema kod jedne osobe.
Akcija čišćenja izvora Kuk
- Detalji
- Pregleda: 1260
Danas su dečki čistili stazu "Izvor voda" na predjelu izvora Kuk. Ujutro je kod izvora bilo svega 15°C, a 33.5 °C u 16:00, nadam se da su do tada završili. U akciji su sudjelovali Željko Dumenčić, Mića Špehar i neizostavni Josip Anušić, organizator svake akcije.STANOVNIŠTVO LIKE U RAZDOBLJU OSMANSKO-HRVATSKIH RATOVA
- Detalji
- Pregleda: 3899
Tema ovog rada odnosi se na promjene koje su osmanska osvajanja prouzrokovala na području današnjeg teritorija Like te što je to prvenstveno značilo za stanovništvo tog prostora. Kontinuitet života jednog većeg prostora prekinut je u svega nekoliko desetljeća, a u gotovo dva stoljeća sastav stanovništva istog tog prostora dva puta se mijenja. Sigurno je da je osmanska vlast imala značajan utjecaj na daljnji razvoj i tijek života na prostoru Like, što je vidljivo i danas kad se sagleda isti taj teritorij, a najznačajniji utjecaj dakako je najvidljiviji kada se govori o stanovništvu.
Uvod
Tema ovog rada odnosi se na promjene koje su osmanska osvajanja prouzrokovala na području današnjeg teritorija Like te što je to prvenstveno značilo za stanovništvo tog prostora. Sama tema bitna je iz nekoliko razloga koji će biti objašnjeni u sljedećih nekoliko rečenica.
Osmanska vlast u Lici trajala je od 1527. do 1689. godine, dakle sveukupno 162 godine. Te godine označile su značajnu promjenu za taj prostor. Osim utjecaja na arhitekturu, sakralnu i svjetovnu, Osmanlije najviše utječu na demografske i etničke promjene stanovništva tog prostora. U nepotpunih 200 godina sastav stanovništva srednjovjekovne Ličke župe dva puta se u potpunosti izmijenio. Prvo se to dogodilo početkom 16. stoljeća, kada su osmanski upadi postajali sve češći, a do njihova potpunog osvajanja gotovo sav život Like migrira u sigurnije krajeve, što dovodi do činjenice da je osvajačima ostao nenaseljen i pust teritorij. Postupno je taj prostor ponovno naseljavan pod novom vlašću, što dakako označava odsutnost srednjovjekovnog stanovništva Like. Na taj način dogodila se prva izmjena ličkog žiteljstva. Drugi put Lika pusti krajem 17. stoljeća, kada taj prostor biva oslobođen od osmanske uprave i stavljen u nadležnost habsburške vlasti, točnije pod upravu Vojne Krajine. Većina stanovništva koje je došlo s Osmanlijama povukla se s njihovim padom. Nešto muslimanskog življa se pokrstilo, no većina Muslimana i Vlaha odlazi na područja koja su još uvijek bila pod njihovom vlašću. Dakle, ti događaji po drugi put ostavljaju Liku gotovo pustom, što je označavalo ponovno naseljavanje tog prostora novim stanovništvom. Sve te činjenice imale su brojne posljedice na daljnji razvoj tog prostora. U gotovo svim dijelovima Like (osim u dijelu Gacke doline i Primorja) rasulo se srednjovjekovno hrvatsko plemstvo, izgubio se tadašnji način života, gospodarenja te socijalnog načina življenja, što je zasigurno utjecalo na daljnje oblikovanje identiteta Like i njezina života.
INTERVIEW Prof. dr. sc. Željko Holjevac: Lička povijest je u značajnoj mjeri i povijest migracija
- Detalji
- Pregleda: 741
U novom ekskluzivnom intervjuu razgovarali smo s jednim od najviše pozicioniranih znanstvenika porijeklom iz Like, prof. dr. sc. Željkom Holjevcem. Ravnatelj je Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, rođen 1973. godine u Brinju, a danas istaknut hrvatski povjesničar koji je obavljao više istaknutih funkcija u Hrvatskoj. Holjevac je ime za koje se zna u visokom obrazovanju, ali i povijesno znanstvenim krugovima s vrlo visokim ugledom.
Holjevac ulazi u kremu najuglednijeg ličkog intelekta koji i danas nije zaboravio svoj kraj, te sustavno kroz godine radi na njenom napretku, u polju svog djelovanja. Prof. dr. sc. Holjevac o ličkim krajevima napisao je brojne knjige i znanstvene radove, a uz svoj istraživački rad 2007. godine pokrenuo je i Područni centar Instituta Ivo Pilar koji i danas djeluje u Gospiću kao jedan od najaktivnijih u Hrvatskoj.
Imali smo zadovoljstvo razgovarati o svemu u njegovom uredu Instituta Ivo Pilar u Zagrebu na Trgu Marka Marulića. Što kaže o svojoj prošlosti, životnom putu, ali i ličkoj budućnosti, čitajte u nastavku.
Porijeklom ste iz Like, volite povijest, živite i radite povijest. Kada ste točno pokazali prve afinitete prema istraživanju povijesti i kada ste odlučili biti znanstvenik koji se bavi proučavanjem povijesti?
Boris Nikšić: Doseljavanje Vlaha u ogulinski kraj u ranom novo vijeku
- Detalji
- Pregleda: 1604
Doseljavanje Vlaha na hrvatske prostore pa tako i na šire područje Ogulina, prekretnica je u promjeni dotadašnje etničke i vjerske strukture tog područja. Vlasi su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa (Cincara, Morlaka i drugih) s prostora jugoistočne Europe, potomaka rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana. Naseljavanje tih nomadskih naroda, koji u vjerskom smislu većinom pripadaju istočnom (pravoslavnom) obredu, posljedica je osmanskih osvajanja, a njihova uloga bila je, uz to da se demografski obnove ratom opustošeni prostori, i čuvanje granice prema Osmanskom Carstvu. Posljedica naseljavanja bila je velika promjena etničke, konfesionalne i jezične strukture prostora koji naseljavaju (posebice kad se uzme u obzir razdoblje prije osmanskih osvajanja) pa tako i ogulinskog kraja, odnosno Ogulinske pukovnije kao sastavnog dijela Vojne krajine.
Prije nego što se počne govoriti o doseljavanju Vlaha u ogulinski kraj, treba razjasniti terminologiju. Pod ogulinskim krajem ovdje razumijemo područje bivše općine Ogulin, u opsegu u kojem je postojala do 1990., a osim grada Ogulina obuhvaćala je i sva naselja od Ličke Jesenice na jugu do Ponikava na sjeveru, od Tomića i Jasenka na zapadu do Tržića Tounjskog na istoku, što znači da su u općini Ogulin bila i veća naselja poput Tounja, Oštarija, Plaškog i Modruša. Pod ranim novim vijekom razumijeva se razdoblje između 1500. i 1700.
„Vlah“ je pak višeznačan pojam. Povijest Vlaha na Balkanskom poluotoku ide sve do razdoblja Rimskog Carstva. Nakon što su Rimljani zavladali područjem Ilirika, Mezije i Trakije, došlo je do romanizacije velikog dijela starosjedilaca tog područja, što znači da su stanovnici tih krajeva prihvatili latinski jezik, a izumrli su stari predrimski jezici kojima su prije toga govorili (o njima se pak vrlo malo zna, gotovo ništa). Jedini ostatak predrimskih jezika na tom području je albanski jezik. S dolaskom Slavena na Balkanski poluotok, u 6. i 7. stoljeću n. e., ti Romani (romanizirani starosjedioci) iz Ilirika, Mezije i Trakije potisnuti su u planinska područja, gdje su se počeli prakticirati skoro isključivo pastoralni način života. Ti pastoralni Romani u srednjem vijeku su postali manjinska etnička skupina koja je govorila određenim lokalnim varijetetima vulgarno-latinskog jezika, a živjela je okružena govornicima slavenskih jezika te albanskog i grčkog jezika. Govornici slavenskih jezika obično su te Romane nazivali Vlasima,1 dok su oni sami sebe nazivali raznim izvedenicama latinske riječi Romanus.2 Skupine Vlaha (koje su ponekad nazivali i Aromunima) imale su svoja pastoralna naselja, često nomadskog ili polunomadskog (transhumantnog) karaktera od Peloponeza u Grčkoj do Panonske nizine. Jedan dio Vlaha prešao je na područje nekadašnje rimske Dacije, tj. Vlaške nizine, Moldavije i Transilvanije, te su ondje postupno formirali rumunjsku naciju. Današnji Rumunji predstavljaju etno-jezični kontinuitet srednjovjekovnih Vlaha.3
Stranica 83 od 261