Glavni izbornik

  • Naslovnica
  • O Saborskom
  • Svi članci
  • Poginuli branitelji Saborskog
  • Masovna grobnica
  • Spomen soba
  • Crkva Rođenja BDM
  • Crkva sv.Ivana Nepomuka
  • Križni put
  • Od Ogulina do Plitvica
  • Saborčanski rodovi
  • Domovinski rat, Ivan Vuković
  • Važnost obrane Saborskog
  • Skrada
  • Lokva u Saborskom
  • Rijeka Jesenica
  • Mogućnosti razvitka
  • Razvojni potencijali
  • Prognoza vremena
  • Zračne snimke
  • Impressum

Korisnički izbornik

  • Zaboravili ste korisničko ime?
  • Zaboravili ste lozinku?

Tražilica

Vrijeme

Udruge



Naslovnica

Danas je bilo toplo 20°C

  • Ispis
Objavljeno: 28 Ožujak 2022
Hitovi: 1431

Najniža dnevna temperatura -2.9°C u 05:41 sati. Najviša dnevna temperatura 19.7°C u 13:36 sati. Fotogalerija Kukurijek u raznim bojama.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Ilirsko naslijeđe u Hrvata iliti Ero s onoga svijeta

  • Ispis
Objavljeno: 28 Ožujak 2022
Hitovi: 1038
Početkom vikenda sam u HNK pogledao operu "Ero s onoga svijeta". Moram priznati da na ovo genijalno djelo, izvedeno u mnogim državama, koje preporučam svakom, ne bih sad ni otišao da mi nije bilo besplatno u sklopu obilježavanja 255. godišnjice gimnazije. Stereotip da Dinarci ne vole operu pobijaju njeni sami autori dinarci: Jakov Gotovac rodom iz Vinova i autor libreta Milan Begović iz Vrlike koja im je bila i inspiracija za operu.
Običaj tetoviranja djece među dinarskim Hrvatima iz BIH zabilježen je i u okolici Vrlike, kao i Vinovu i ostalim selima između cetinske Svilaje i šibenske Boraje te oko Imotskog i južnije. O ilirskom porijeklu vrličke narodne nošnje (metalne aplikacije, vez, ukrasi, crvenkapa, novac, dukati) i njenom napadnom sličnošću s japodskim nošnjama možete više pročitati na foto (Igla-kist-dlijeto: hrvatsko tradicijsko ruho: katalog izložbe KGZ; OŠ M. Begovića Vrlika).
Tetoviranje djece i dijelovi nošnje naravno nisu jedino kulturno naslijeđe ilirskog porijekla u BIH, Zagori i dijelu Like. Ilirske korijene ima i ganga i druge vrste ojkanja, transhumanca i sve vezano za nju, pekva, kamene kuće, bunje, katuni, nijemo kolo, neki instrumenti, mnogi simboli na tetovažama, stećcima i nošnjama ili kako piše bivši glavni urednik Hrvatskoga biografskog leksikona, ravnatelj knjižnice JAZU, prof. na FFZG, akademik Aleksandar Stipčević koji je doktorirao na Ilirima:
Opširnije... Dodaj novi komentar

Hrvatsko tradicionalno tetoviranje djece - 2. dio: Sicanje na Blagovijest (25. 3.)

  • Ispis
Objavljeno: 25 Ožujak 2022
Hitovi: 1418
Tetovaže koje se nisu primile početkom proljeća na dan sv. Josipa 19. 3., obično su ponavljanje na današnji dan, na Blagovijest. Osim na ta 2 blagdana, djeca su, ovisno od kraja do kraja, tetovirana i u pomične proljetne blagdane, obično u Velikom tjednu ako bi pao na ožujak, poglavito na Veliki petak, a ponegdje rijetko i na Uskrs. Iznimno, u nekim krajevima tetoviralo se i početkom ljeta, na Ivanjdan (24. 6.), a nigdje se nikad Hrvati nisu tetovirali na jesen i zimu, niti općenito u razdoblju nakon početka ljeta pa sve do početka proljeća.
Neki pape katolicima su zabranili tetoviranje i kršćanski misionari su još u srednjem vijeku iskorijenili tetoviranje u čitavoj Europi, osim u hercegbosanskim i balkanskim planinama. Stoga su se zapadni Europljani ponovno susreli s tetoviranjem tek u 18. st. kada su došli u kontakt s polinezijskim narodima, od kojih su preuzeli riječ tatau, što u Polinežana znači udariti, sjeći, ubosti... Ta riječ ušla je u eng. kao tatoo, a potom iz eng. u hrvatski, premda Hrvati iz BIH imaju znatno starije izraze sicanje i bocanje.
O starosti običaja sicanja križeva i drugih simbola, svjedoči njegova geografska rasprostranjenost. Npr., tradicionalno tetovirane djevojke (također najčešće križevi) mogu se susresti i danas među nekim kršćanima Etiopije, a običaj je do najnovijeg doba bio prisutan i među Egipćanima kršćanske vjere (Kopti).
Opširnije... Dodaj novi komentar

Na Brdinama gori hrpa borovih stabala i suha trava

  • Ispis
Objavljeno: 24 Ožujak 2022
Hitovi: 1368

Da se nije sa vatrom igrati dokaz je i ovaj današnji požar na Brdinama. Netko je zapalio suhu travu na području Polja ispod zaseoka Štrkovi. Vatra je gorjela vjerojatno oko sat vremena usmjeravana sjevernim vjetrom područjem između Štrkova i Varoša prema Brdinama. Vatrogasci očito ovom požaru nisu pridavali nikakvu pažnju smatrajući valjda da ne postoji opasnost za kuće i borovu šumu u blizini. Pokrenuli su se tek oko 15:30  u izviđanje kad se zapalila velika hrpa borova (slika gore).

Inače je ovih dana vrlo velika opasnost od nastanka i brzog širenja požara jer je posvuda obilje suhe trave. Tome u prilog idu i relativno  visoke temperature zraka ovih dana, a koja je danas u 12:46 iznosila 19.8°C. No "pustimo sad požar", važno je imati vatrogasni dom i "šminkerski" džip za vozikanje okolo.

Opširnije... 1 komentar

Danas je gorilo u Jesenici

  • Ispis
Objavljeno: 23 Ožujak 2022
Hitovi: 1017

Danas je gorilo u Jesenici, vatra je prijetila zaseoku Dragići. Odmah sam nazvao službu 112. Požar je započeo u donjem močvarnom djelu toka rijeke Jesenice i širio se prema zaseoku Dragićima. Gorilo je i u Plaškom na više mjesta, zaista neodgovorno ponašanje pojedinaca.  Jutros je bilo friško -5.9°C, a najviša dnevna je uz sjeverac u 15 sati iznosila 15.3°C.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Starosjedioci zapadnog djela Zagreba (Vrapča, Kustošije i Jaruna) su Ličani

  • Ispis
Objavljeno: 21 Ožujak 2022
Hitovi: 1186
Oršići i ostale izbjeglice iz samo jednog ličkog sela 1527. starosjedioci su zap. Zagreba od Vrapča i Kustošije do Jaruna te su osnovali sela Jarun i Horvate / Knežiju i dali ime Trešnjevki („plac pod črišnju”)
Nakon turskog osvajanja Like 1527., pred zidine Gradeca (s Kaptolom imao oko 2800 st.) stižu izbjeglice iz nepoznatog ličkog čakavskog sela, predvođene svojim župnikom Ljubićem. Spominje se 30 prezimena izbjeglih, sva na -ić, za razliku od kajk. starosjedilaca čija prezimena nisu na -ić. Za izbjegle obitelji sa stokom, župnik Ljubić traži smještaj, što gradski sudac Mijo Novak odobrava i predloži da izbjeglice iz Like budu grički kmetovi i dodijeli im se nenaseljena i šumovita današnja Knežija, za krčenje i obrađivanje, kako bi prehranjivale Gradec, a ujedno bile štit prema Turcima.
Gradski bilježnik Bartol Vrkljan razdijeli zemljište, nikle su drvene kolibe, a gradske vlasti novom selu dale ime „Horvati“, što je na kajk. i mađ. značilo Hrvati, jer starosjedioci sjev. od Kupe tad još nemaju razvijenu hrv. nacionalnu svijest, koju šire brojni izbjeglice s područja južno od Kupe i Save, tj. srednjovjek. Hrvatske.
Samo 1/3 ličkih obitelji nastavlja živit u Horvatima, jer još iste 1527., 2/3 kuća uništava poplava Save. Stradali se upute prema gradskim zidinama, gdje ih dočeka kaptolski prepošt Albert Kašuh. Oni postaju kaptolski kmetovi, jer je većina naseljena u Vrapče („v Rabče”) i o njima ću 2. put, a Oršići, Hrgovići, Petrovići, Židanići i Županići naseljeni u Jarun, po kaptolskim zapisima šumovit i pun zmija i gmizavaca te ga je trebalo raskrčit i naselit seljacima koji će hranit Kaptol i bit na raspolaganju kao vojska protiv Turaka i potencijalno Gradeca. Kasnije Kaptol u Jarun naseljava i 2. kmetove, npr. Bartoliće, Petrine i Borovce.
Opširnije... Dodaj novi komentar

"Uobičajene" proljetne aktivnosti

  • Ispis
Objavljeno: 21 Ožujak 2022
Hitovi: 1290

Otkako se zemlja više ne obrađuje, paljenje stare trave i korova su postale uobičajene proljetne aktivnosti, što je "dobro i loše" u isto vrijeme. Dobro je ako se vatra drži pod nadzorom na određenoj površini. Štetno je kad se korov i ostaci nakon žetve spaljuju na površinama gdje su bili usjevi i gdje će opet biti jer se tako uništavaju neki korisni mikroorganizmi.

Jutros je u Saborskom vrlo hladno u 6 sati je na meteo postaji "Biljevina" izmjereno -8.9°C uz sjeveroistočni vjetar, na najnižem djelu Saborskog je otprilike dva stupnja "toplije".

Opširnije... Dodaj novi komentar

Hodak: Ništa dobra nam se ne sprema…

  • Ispis
Objavljeno: 21 Ožujak 2022
Hitovi: 980

Sadržaj ove kolumne se, na moju žalost, mijenja iz humora u ozbiljne teme. Naravno, to znači na gore, mada su do sada orijunaši, jugo-nostalgičari i kriptokomunisti bili uvjereni kako gore ne može. Prošla su ona “idilična” kolumnistička vremena kad se sve moglo svesti na humor. Sada bi mnogi ova današnja rado zamijenili s komunističkim.

Ne potvrđuje li to činjenica da su nam sve TV kuće na nacionalnoj razini manje ili više lijevo “orjentisane”, a tri najjača dnevna lista lijevo-liberalna sa suspektnim vlasničkim strukturama? Što više, korupcionaške afere doimaju se k’o jutarnja izvješća s tržnice koje čovjek samo preleti okom. Čak je i naša “draga” korona pala u drugi plan. Sad ni famozni Stožer nije više tako antipatičan. Umjesto da broje novo zaražene, sad broje izbjeglice. Antikorona mjere se iz dana u dan raspadaju kao mjehurići od pjene. Sad se još pjene samo Hrvateki dok nagomilavaju litre i litre ulja. WC papira imaju još dovoljno iz razdoblja na početku pandemije.

Rat je sada gospodar svih vijesti svijeta. Milanović i Plenković se slažu samo u jednom – da se ne slažu. “Agree to disagree”! Povijest je do sada smatrana učiteljicom života. Onda se pojavio “akademik” Jovan Deretić, a za njim i Putin te su silovali učiteljicu. I što sad?

Opširnije... Dodaj novi komentar

Tetoviranje djece na Josipovo katolički blagdan 19. ožujka

  • Ispis
Objavljeno: 20 Ožujak 2022
Hitovi: 1397
Slika ovih baka Hrvatica, tetoviranih kao djevojčice, sjetila me da je i moja baka iz Duvna bila tetovirana u dobi od nekih 12 g., kao i moje prabake, njihove majke i tako stoljećima, a možda i tisućljećima unazad. U idućih par objava reći ću malo više o ovom fascinantnom, zaboravljenom i često prešućivanom hrvatskom običaju starosjedilačkog predslavenskog porijekla.
Najbolje je krenuti kronološki od početka. Grci i Rimljani se nisu tetovirali i običaj su smatrali primjerenim samo barbarima i žigosanim robovima, ali su nam ostavili vrijedne zapise o tetoviranju među Ilirima i Tračanima, posebno se čudivši što se najviše tetoviraju ugledne plemićke ilirske i tračke obitelji. Tetoviranje nije zabilježeno nigdje među Slavenima od Rusije do Jadrana, osim među Hrvatima iz planinskih stočarskih područja BIH, gdje se nazivalo sicanje ili bocanje. Najstarije podatke o tetoviranju balkanskih naroda donosi "otac povijesti" Herodot u 5. st. pr. Kr. Strabon u 1. st. pr. Kr. piše da se tetoviraju Japodi i ostali Iliri i Tračani. U 1. st., Plutarh navodi da su sve Tračanke tetovirane, a Plinije da Dačani i Sarmati obilježavaju svoje tijelo te da se ti znaci naslijeđuju i do 4. generacije. Na arheološkim ilirskim nalazištima u BIH pronađene su igle za tetoviranje.
Tetoviranje križeva djeci među Hrvatima u BIH posebno se proširilo za vrijeme osmanske vlasti (1463.-1878.), što je označavalo pripadnost katoličkoj vjeri i pokušaje sprečavanja turske otmice djevojaka, prelaska na islam, ženidbe za muslimana i sl. Od tog vremena, sve se rjeđe tetoviraju dječaci, a tetoviranje (sicanje) postaje pretežno djevojački običaj, premda je zabilježeno mnogo slučajeva tetoviranih dječaka do 1945., naročito na Kupresu. Sicanje je isključivo hrvatski običaj, nezabilježen među muslimanima i drugim narodima u BIH, uz iznimku nekih pravoslavnih obitelji u dominantno hrvatskom području. Premda su npr. u selima moje majke i bake tetovirane sve djevojčice rođene prije 1930., sicanje nije nikad zabilježeno među velikom većinom Hrvata SZ Bosne i bosanske Posavine, kao niti kod značajnog dijela Hrvata u središnjoj i ist. Hercegovini. Ono izostaje i u gradovima (Banja Luka, Sarajevo, Tuzla, Mostar itd.) osim među doseljenicima sa sela. Iz tog razloga se ne može govoriti generalno kao o običaju Hrvata iz BIH, osim uglavnom u visoravnima i planinama.
Opširnije... 1 komentar

Danas je u Saborskom bilo vjetrovito i prohladno

  • Ispis
Objavljeno: 18 Ožujak 2022
Hitovi: 1532

Jutros nije bilo mraza, a najviša dnevna temperatura iznosila je 8.7°C. Cijeli dan puše sjeveroistočnjak (NE) pa je dosta prohladno.

U Saborskom se radi "naveliko", bageri kopaju na nekoliko lokacija. Počeli su radovi na gradilištu autokampa "Potok", ove godine se planira otvoriti onaj dio koji je predviđen za kampere. Radi se više nego inače i na privatnim projektima.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Proljeće je na pragu, a s proljećem i toplijim danima povećava se broj ilegalnih migranata

  • Ispis
Objavljeno: 16 Ožujak 2022
Hitovi: 1473

Proljeće je na pragu i temperaturno i kalendarski.

Najniža jutarnja temperatura  iznosila je 6°C, a najviša dnevna 12.7°C.

Migranti su opet u pokretu zbog sve povoljnijeg vremena, iako nisu prestajali ići niti cijele zime. Danas sam u Plaškom vidio trojicu afričkih migranata s ruksacima kako opušteno hodaju ulicom  kao da su turisti.

Dodaj novi komentar
  1. Đir Turizam: Općina Saborsko - Turistički potencijal Saborskog
  2. Vrijeme sve više sliči proljetnom
  3. I danas je u našem kraju sunčano i hladno
  4. Obavijest za građane koji žele pomoći izbjeglicama iz Ukrajine
  5. Uspomena na Čorkovu Uvalu - davno izumrlo naselje

Stranica 121 od 243

  • Početak
  • Prethodno
  • 116
  • 117
  • 118
  • 119
  • 120
  • 121
  • 122
  • 123
  • 124
  • 125
  • Sljedeće
  • Kraj