Naslovnica
Mnoštvo se okupilo na posljednjem ispraćaju pokojnog Slavka Matovine
- Hitovi: 1239
Danas su se na mjesnom groblju u Saborskom brojni okupili na posljednjem ispraćaju pokojnoga Slavka Matovine. U tužnoj, ali dostojanstvenoj atmosferi, brojni članovi obitelji, prijatelji, susjedi i poznanici došli su odati počast čovjeku kojega su svi znali po dobroti, vedrini i spremnosti da pomogne svakome.
Svim rođacima, prijateljima i znancima javljamo tužnu vijest: Umro je Miko Cindrić
- Hitovi: 599
Nakon kratke i teške bolesti, jučer, 15. listopada 2025. godine, u 71. godini života preminuo je Miko Cindrić, rođen u Ogulinu 11. kolovoza 1955. godine.
Miko se, kao saborčanski zet, u rujnu 1991. godine uključio u obranu Saborskog, gdje je ostao do samog kraja.
Sahrana pokojnika bit će u subotu 18. listopada na riječkom groblju Drenova u 11 sati.
(Podatke javila obitelj)
Neka mu je vječna slava i hvala.
Počivao u miru Božjem.
Prekrasne fotografije medvjeda u prirodi
- Hitovi: 321
Prekrasne fotografije medvjeda u prorodi, autor: Ivan Coric Photography
Svim rođacima, prijateljima i znancima javljamo tužnu vijest: umro je Slavko Matovina
- Hitovi: 698
Nakon duge i teške bolesti u 67. godini života umro je Slavko Matovina.
Sahrana pokojnika bit će 16.10.2025. (četvrtak) u 15 sati na groblju u Saborskom.
Neka mu je vječna slava i hvala.
Počivao u miru Božjem.
Nejasnoće oko statusa novih spomenika i "ranjene golubice" uknjižene na dvije parcele
- Hitovi: 834
U studenom 2024. godine Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, postupajući po prijedlogu Državnog odvjetništva u Karlovcu, donijelo je riješenje i upisalo u Registar kulturnih dobara Mjesto masovne grobnice žrtava iz Domovinskog rata sa spomen obilježjem masovne grobnice na području Republike Hrvatske.
Zabilježba Ministarstva kulture u zemljišnoj knjizi K.O. Saborsko Mjesto masovne grobnice žrtava iz Domovinskog rata sa spomen obilježjem masovne grobnice na području Republike Hrvatske je istovjetna za dvije parcele (1555 i 1552), što ni teoretski nije moguće, jer se jedno te isto spomen obilježje i masovna grobnica ne mogu istovremeno nalaziti na dva mjesta...!? Naime, spomen obilježje masovne grobnice nalazi se na jednoj parceli, dok se mjesto masovne grobnice nalazi na drugoj, susjednoj parceli.
Izvorno obilježje i nova spomen obilježja
Spomen obilježje masovne grobnice, poznato kao „Ranjena golubica“, postavljeno je neposredno nakon Domovinskog rata. Ono danas ima službeni status zaštićenog kulturnog dobra i predstavlja važan simbol sjećanja na strašnen zločine koji su se dogodili u Saborskom 12. studenoga 1991.
Međutim, u posljednjih nekoliko godina, na istom prostoru nespretno su podignuta još četiri nova spomen obilježja bez autorstva, od kojih jedno nosi imena poginulih i ubijenih mještana Saborskog.
Ova su obilježja postavljena u organizaciji Općine Saborsko, s idejom stvaranja svojevrsnog „Spomen područja“, kako piše na jednoj od postavljenih ploča.
Dvojba oko statusa novih spomenika
Problem nastaje zato što se ta novija obilježja nalaze upravo na parcelama koje su obuhvaćene registriranom zaštitom kulturnog dobra, iako se u zabilježbi Ministarstva kulture i medija oni nigdje ne spominju. Mogu li se novopodignuti spomenici, koji se nalaze unutar granica zaštićenih parcela, automatski smatrati kulturnim dobrima?
Legenda o Industrogradnji - kako je uništena najveća građevinska firma u Hrvatskoj pretvorbom i privatizacijom na hrvatski način
- Hitovi: 532
Cijelu emisiju možete pogledati ovdje: Labirint: Legenda o Industrogradnji
Bila je to jedna od najvećih i najznačajnijih građevinskih tvrtki na ovim prostorima. Industrogradnja je zapošljavala više od 12 tisuća ljudi i gradila diljem svijeta - od Bagdada do Moskve, od Poljske do Njemačke.
Njezini radnici podizali su hotele, bolnice, vojne baze i stambena naselja, često u ekstremnim uvjetima - betonirali su i na minus 30 stupnjeva u Rusiji, a sve što su radili bilo je po najvišim europskim standardima.
Najponosniji projekt mnogima od njih bila je Ruska akademija znanosti, impresivna građevina koja i danas krasi Moskvu.
U Moskvi su izgradili i luksuzni hotel Palace, a njihovi projekti spajali su zemlje i ljude, gradeći zajednice i pronoseći ime Hrvatske širom svijeta.
Industrogradnja je gradila i posjedovala brojne hotele u Hrvatskoj - Dugu Uvalu, Hotel I, Hotel Karlobag - te imala vlastitu tvornicu betona, opeke, stolarije i plastike, kao i golemo zemljište na području Velike Gorice.
Saborsko u slikama – od Čorkove Uvale do Borika
- Hitovi: 564
Danas su se temperature u Saborskom kretale od jutarnjih 1,7 °C, izmjerenih u 06:53, do najviših 13,9 °C u 14:06.
Ivanova i Mateina životinjska farma u Biljevini
- Hitovi: 728
Ivan Matovina i Matea Petranović iz Biljevine uzgajaju razne životinje, neke od njih sam uspio naslikati ...
Josip Anušić: Izlet na Plašku glavu
- Hitovi: 349
Plaška glava s pozicije Tron (750mnv) a prije toga s "Teferič platza". Vidici odlični. A tu je i "veliko" Velebitsko na Maloj Kapeli.
I još dodatak vrh Plaške Glave 795 mnv, zatim Vršak 760 na kojem je vidikovac na Blata, Saborsko i Ličku Plješivicu.
Tekst i foto: Josip Anušić
Saborčanski rječnik 20. stoljeća
- Hitovi: 1228
Govor Saborskog po većini svojih obilježja pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i njegovu šćakavskom poddijalektu, ali je zadržao ikavsko-ekavski refleks jata.
Ikavski: bilit, crikva, dvi, gnjizdo, izbilija platno, izličija, litina, mijur, misec, nedilja, ripa, sidit, sikira, snig, svića, vitar, vira, vrića, ...
Ekavski refleks jata: belo, česa, del, delo, dleto, koleno, leto, maša, nafalice, pod, stara mama (baka), svetlo, telo, vaik, vanjkuš, zvezda, ...
Šćakavski podijalekt: dvorišće, gušćer, igrališće, klišća, kosišće, krumpirišće, kućišće, ognjišće, pišćaljka, stanišće, strnišće, šćap, zeljišće, ...
Osim dominantnih imamo i primjere kojima prijeti izumiranje: poče sam, uze, zape, vidi, govori sam, doni, razboli se, umori se, ...
Riječnik sadrži preko 500 riječi / sastavio: Ivan Matovina
Radovi na sanaciji klizišta u Klancu dosta sporo napreduju
- Hitovi: 475
Radovi na sanaciji klizišta u Klancu, na cesti D42 Jesenica – Saborsko, napreduju prilično sporo. Razlozi su, prije svega, u malom broju radnika na gradilištu – obično ih je četri do pet, uz jedan stroj. Žičani kavezi (gabioni) izrađuju se ručno na licu mjesta, a zatim se u njih slaže kamenje. Moguće ih je nabaviti već gotove, što bi značajno ubrzalo sanaciju.