Naslovnica

Tragovi prošlosti u zemljišnim knjigama

Hitovi: 186

I iz zemljišnih knjiga (katastra) može se iščitati povijest nekog naselja. Uložio sam trud i prolistao katastar K.O. Saborsko. Katastar mi se odmah učinio vrlo zanimljivim po pitanju naziva parcela, koji govore mnogo o povijesti Saborskog.

U katastru se mogu pronaći parcele poput: Franjkovićka (slika lijevo), Butorka, Brajdićka, Spudićka, Antolićeva kosa, a nazvane su prema prezimenima Franjković, Butorac, Brajdić, Spudić i Antolić, kojih u Saborskom već odavno nema. Spudića i Antolića nema već više od 60 godina, a ostalih triju prezimena nema više od 150 godina, no nazivi su ostali te nam svjedoče da su ondje nekada živjeli i bili zemljoposjednici.

Po nazivima parcela može se prepoznati i kojim su dijalektom govorili naši preci. Znamo da je naš govor mješavina čakavskog i ikavsko-štokavskog narječja. U tim dijalektima nalazimo i nazive parcela poput: Bilica, Biljevina, Bilo, Brig, Vrilce, Vrilo, Žliba, kao i Beli potoci, Belac, Beli vrh, Leske …

Nazivi parcela djelom po katastru, a djelom po narodnoj predaji govore nam što se na njima uzgajalo ili čemu su služile: Bujadnica, Gaj, Guvnišće, Ječmenova draga, Krumpirova draga, Lokva, Močila, Pašnjak, Stanišće, Torine, Voćar, Vrtal, Zeljava draga, Zeljišće ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Crna Uvala (Uvala) je stari naziv Skrade

Hitovi: 330

Crna Uvala je stari toponim današnje Skrade, odnosno naziv koji se kroz povijest koristio za ovaj prostor u zaleđu Saborskog. Krajem 19. stoljeća naziv Crna Uvala, odnosno Uvala se sve rijeđe koristi, a početkom 20. stoljeća počinje se paralelno koristiti i naziv Skrada, koji se zadržao do danas.

U povijesnim matičnim i crkvenim knjigama iz kraja 19. i početkom 20. stoljeća uz naziv Saborsko bilježe se i nazivi pojedinih zaselaka koji čine današnje područje Skrade: Uvala - Skrada, Skrada - Prosina, Skrada - Medviđar, ..., te, kako se razvoj naselja nastavlja, prevladava naziv Skrada. 

Povijesne karte, osobito austrijske topografske iz drugog dijela 19. stoljeća, jasno bilježe Crnu Uvalu i okolne lokalitete te otkrivaju ranu strukturu naseljenosti i okolnih toponima koji su se od tada djelomično promijenili ili nestali s modernih karata, kao npr. Dejnovac.

Prema raspoloživim kartografskim izvorima i matičnim popisima stanovništva, prvi stanovnici Crne Uvale/Skrade bili su rodovi Sertić i Kovačić, čije se prezime pojavljuje na kartama iz 1887. godine. Kasnije se iz Saborskog u Skradu doseljavaju i drugi rodovi, među kojima su Štefanci, Grdići i Špehari.

Opširnije... 1 komentar

U Saborskom od noćas pada slab snijeg

Hitovi: 251

U Saborskom od noćas pada slab snijeg, temperatura zraka je -0.8 °C, cesta je prohodna. Ovo je tek kratkotrajna snježna epizoda jer već početkom drugog tjedna prognostičari najavljuju značajno zatopljenje koje će potrajati najmanje do kraja veljače.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Saborsko 80-tih godina prošlog stoljeća

Hitovi: 270

Prekrasna panorama Saborskog snimljena s Alana, a obuhvaća Brdine i Borik (Štrci, Malkoči, Šolaje i Dumenčići) na lijevoj trećini fotografije, Varoš u sredini, te crkvu, Tuk, Kloštar i školu na desnoj strani. Autor svih ovih fotografija je Martin Špehar (Martin Jose Pavina) koje mi je njegov sin Milan Špehar u obliku dijapozitiva predao u trajno vlasništvo.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Strare fotografije iz Saborskog

Hitovi: 602

Na naslovnim fotografijama su Martin Jose Pavina i Marko Hodak Jose Petrova iz Panjića, autori većine ovih fotografija. 

Slijedi niz fotografija koje prikupljam već duže vrijeme, no smatram da ih još ima puno kod naših Saborčana, prvenstveno onih koji su iz Saborskog iselili prije rata.

Opširnije... 1 komentar

Na Eurosong smo poslali pjesmu koja se referira na običaj sicanja - tradicionalnog tetoviranja djevojčica

Hitovi: 191
Može biti slika sljedećeg: marama za glavu i tekstNa Eurosong smo poslali pjesmu koja se referira na običaj sicanja - tradicionalnog tetoviranja djevojčica koji je do 2. svj. rata postojao u većini hrvatskih krajeva u BIH, kao i nekih dijelova Hrvatske naseljenih Hrvatima iz BIH.
.
Prvi stih "dok pališ svijeću pitaj svoju baku" podsjetio me da je i moja pok. baka iz okolice Tomislavgrada bila tetovirana u dobi od nekih 12 g., kao i moje prabake, njihove sestre, njihove majke, bake, prabake i tako stoljećima, a možda i tisućljećima unazad, s obzirom da ovaj običaj i tetovirani simboli imaju svoje korijene u prapovijesti, još od starih Ilira i ranije u Vučedolaca.
.
Kao povjesničar sam i malo proučavao ovu tematiku. Sicalo se iglom do krvi, a smjesa se razlikovala od kraja do kraja. Glavni sastojak je saja (čađa) ili ugljen. Za protuupalno djelovanje je u smjesi zadužen med i mlijeko, koje je u mnogim krajevima moralo biti majčino, a u nekim od majke koja doji plavooko dijete.

Zimski kadrovi Kuselja, Biljevine i Saborskog iz zraka

Hitovi: 1797

Ispod većine fotografija vidjet ćete naziv Potoci – Kuselj. O čemu se radi? Stari naziv za ovo polje koje vidite na naslovnoj fotografiji bio je Beli potoki, zatim Beli potoci, pa samo Potoci, a na novijim topografskim kartama Bijeli potoci. Na Potocima se nalazi izdašan izvor Kuselj. Naziv dolazi od riječi kuželj, odnosno mjehurića zraka u vodi, koje možemo vidjeti promatrajući izvor.

Opširnije... 4 komentara

Vuković Kapela - Saborsko

Hitovi: 330

VUKOVIĆ KAPELA kretanje broja stanovnika u razdoblju 1857. - 1971.

god.    broj

1857. - 38
1890. - 37
1900. - 52
1910. - 34
1921. - 26
1931. - 64
1948. - 75
1953. - 86
1961. - 27
1971. - 33

Vuković Kapela je izumrli zaselak koji je bio u sastavu naselja Saborsko, nalazio se na njegovoj južnoj strani u pravcu Javornika, smješten na zaravni neposredno iznad izvora rijeke Jesenice, a ispod brda Konjak.

Vuković Kapela bila je naseljena nešto više od sto godina, a kroz to razdoblje bilježen je broj stanovnika, kako je prikazano u tablici iznad. Vuković Kapela je do kraja 70-ih godina u potpunosti iseljena. Neki su stanovnici otišli tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, neki tijekom 60-ih godina u gradove, a neki u Saborsko, u Varoš, primjerice Jure Vuković te Ivan i Mića Vuković Matešin na Brdine. Najbrojnija obitelj bili su Milankovi, među njima je najpoznatiji Ivan Vuković Milankov (1920.-2022.) koji je odselio u Popovaču, gdje je 2022. umro u 102. godini života.

Opširnije... 1 komentar

Noćas je u Saborskom pao snijeg

Hitovi: 359

Noćas, tijekom noći, najvjerojatnije nekoliko sati prije jutra, kiša je prešla u snijeg, što se vidi i po temperaturi koja je u 01:48, poslije ponoći, još uvijek bila u plusu i iznosila 4,6 °C. Tek je pred jutro prešla u minus te iznosila oko −1 °C. U Biljevini i Kuselju je palo nešto više snijega nego u Saborskom, sukladno razlici u nadmorskoj visini.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Nakon dugo tmurnih i kišnih dana danas se u Saborskom konačno pojavilo sunce

Hitovi: 269

Jutro je osvanulo djelomično vedro, uz temperaturu od 2,8 °C u 7:50, dok je najviša dnevna temperatura uz potpuno vedro nebo iznosila 12,2 °C u 13:44. Vedrina neće dugo potrajati jer već sutra stiže nova promjena vremena s kišom, a u višim predjelima u drugom dijelu dana moguć je čak i snijeg. Nakon toga slijedi razvedravanje. U novi tjedan ući ćemo s jutarnjim minusima.

Opširnije... Dodaj novi komentar

Vrelo Točak na tisuću metara nadmorske visine

Hitovi: 100

Izvor Točak nalazi se na tisuću metara nadmorske visine na brdu Cigelj kod Čorkove uvale, samo 250 metara od vrha.

Poučno rekreativna staza Čorkova uvala i Plitvica · 1. Staza “Čorkova uvala” (St3-1-2-3-P3) – 21km

(St3, 1, 2, 3, P3) – dužina 21 km Početak staze je na Labudovcu (stanica panoramskog vozila St3), preko točke 1, gdje se razdvaja od staze „Plitvica“, do sela Čorkova Uvala (2) i natrag preko planine Preka kosa, do točke 3, gdje se spaja sa stazom „Plitvica“ i dalje do pristaništa za brodove (P3) u Kozjačkoj dragi.

Poučna staza 1. "Čorkova Uvala", koja prolazi pored lugarnice, duž livade, kroz geomorfološki lokalitet Karlovci, kod točke 2 (slika ispod) odvaja se jedna staza (također markirana)  koja uz veliku strminu vodi ravno do izvora (nije ucrtana u karte), to je samo za pustolove i one s dobrom kondicijom.

 

Izvor je označen crnom točkom, a najviši vrh se zove Cigelj, koji dominira cijelim krajem.

Opširnije... Dodaj novi komentar
  1. Prašuma Čorkova uvala
  2. Čorkova Uvala u prošlosti i sadašnjosti
  3. Da je Hrvatska bila uključena u naoružavanje armije BIH dokazuje i slučaj "ANTONOVA 26" SRUŠENOG U PRAŠUMU ČORKOVA UVALA 1.8.1994.
  4. Ravni Lug kroz 100 godina postojanja, od nastanka do nestanka
  5. Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Hodak