Raspon današnjih temperatura: -2.3 °C u 06:42, 15.9 °C u 14:21.
Naslovnica
Blaćansko jezero se povlači
- Hitovi: 376
Današnje dnevne temperature: -2.3 °C u 06:17, 14.5 °C u 15:11.
Blaćansko jezero nalazi se u fazi povlačenja koja bi mogla potrajati još najviše mjesec dana. Produljenje njegova trajanja moglo bi se postići zatvaranjem tunela, iskopanog 30-ih godina prošlog stoljeća radi ubrzavanja isušivanja polja za košnju trave. Tunel sada odvodi znatnu količinu vode iz ovog dijela jezera, a isušivanje polja kao nekad više nije prioritet.
Opširnije... Dodaj novi komentar
Sunčano subotnje jutro na Alanu
- Hitovi: 288
Jutarnja temperatura -0.5 °C u 06:24, a 13.7 °C u 14:13. Kukurijek u borovoj šumi na padinama Alana (foto gore). Za put na Alan i natrag počevši od crkvice, putem pored vodospreme prema Kapelama, pa lijevo na Alan sa sunčane strane i povratak nazad potrebno je 4.200 koraka, cca 2.5 km. Dnevno bi trebalo barem još toliko.
Snimio sam crvenu vjevericu u krošnji običnog bora
- Hitovi: 288
Crvena vjeverica ili obična vjeverica (latinski: Sciurus vulgaris) je jedina europska autohtona vrsta iz porodica Sciuridae, a kroz mnoga stoljeća je bila i jedina vrsta na starom kontinentu. Upravo zbog toga je uvijek nosila naziv samo "vjeverica", bez bojazni da bi se mogla zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom vjeverica (ima ih oko 200) koliko ih ima na Zemlji.
No, posljednjih godina, zoolozi su je počeli zvati crvena vjeverica. Neke žive na drveću, druge u podzemnim jazbinama. Ni jedna vrsta vjeverica ne hibernira, iako su manje aktivne, pa je u hladnim zimama u prednosti siva vjeverica koja nakupi znatno deblji sloj zaliha masti. Podzemne vjeverice (tekunice) hiberniraju određeni period (3 – 5 mj.) zimi te su im tada životne funkcije svedene na minimum.
Varijabilnost populacija običnoga bora (Pinus sylvestris L.) na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele prema morfološkim obilježjima iglica i češera
- Hitovi: 2728
Šumarski list, Vol. 144 No. 11-12, 2020.
Znanstveni članak
Autori: Igor POLJAK, Joso VUKELIĆ, Antonio VIDAKOVIĆ, Marijan VUKOVIĆ, Marilena IDŽOJTIĆ
- Doc. dr. sc. Igor Poljak, prof. dr sc. Marilena Idžojtić, Antonio Vidaković, mag. ing. silv., Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 23, 10000 Zagreb, Hrvatska.
- Prof. dr. sc Joso Vukelić, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 23, 10000 Zagreb, Hrvatska
.
SAŽETAK
U radu je istražena morfološka varijabilnost populacija običnoga bora na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele. Raznolikost i strukturiranost populacija utvrđena je na osnovi deset mjerenih morfoloških značajki iglica i češera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je niska varijabilnost morfoloških značajki, a razlike između stabala unutar populacija, kao i između populacija, potvrđene su za većinu istraživanih svojstava. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za značajke širina iglice, dužina češera i širina štitića. Istraživanjem je potvrđen i trend variranja populacija po ekološkom principu, kao i specifičan gradijent, odnosno promjena u morfološkoj varijabilnosti s obzirom na promjenu nadmorske visine. Populacije s nižih nadmorskih visina imale su manje češere u odnosu na populacije s viših nadmorskih visina. Osim toga, pionirski karakter običnoga bora u kojega ponekad vrlo mali broj jedinki sudjeluje u osnivanju novih populacija, rezultirao je malom varijabilnošću populacija te njihovom velikom diferencijacijom na tako malom području.
"Materijal za morfometrijsku analizu sakupljen je u četiri prirodne populacije običnoga bora na sjeverozapadnomdijelu Male Kapele (slika1). Populacije obuhvaćene istraživanjem bile su: Borik, Kapela, Vukelić Poljana i Mala Titra. Biljni materijal sakupljen je u ožujku 2020. godine."
I danas je u Saborskom bilo sunčano
- Hitovi: 221
Min. temp. -1.8 °C, Max. temp. 15.3 °C. I danas je u Saborskom bilo sunčano.
Danas je u Saborskom održana Supština Udruge hrvatskih branitelja Saborsko
- Hitovi: 202
Danas je u Saborskom održana prva redovna Skupština novoosnovane Udruge hrvatskih branitelja Saborsko, na kojoj su prezentirana idejna rješenja novih spomenika poginulim hrvatskim braniteljima te su podijeljene iskaznice članovima. Broj članova udruge, od osnivačke skupštine do danas, se povećao i još će se povećati.
Određena je i godišnja članarina u iznosu od 20 eura.
Proljetnice
- Hitovi: 229
Kratka Povijest obitelji Vilhar
- Hitovi: 354
Korijeni obitelji Vilhar sežu u početak 16. stoljeća. Vjerojatno su njemačkog podrijetla te su nosili prezime Vilicher. Bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i raznim poduzetničkim djelatnostima.
Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, odakle Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji je i danas dio župe Knežak u Sloveniji, bio je dom nekoliko generacija obitelji Vilhar.
Matejev potomak Aleksandar bio je poštar u Planini, a dvorac je potom preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća Vilhari su se bavili poštanskim prijevozom. Nisu bili obični poštari – kočijama su prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na relaciji Ljubljana – Rijeka – Trst.
Izgradnjom željezničke pruge Ljubljana – Trst naselje Planina, kao središte njihova poštanskog poslovanja, gubi na važnosti. Zbog toga se obitelj okreće novim načinima privređivanja. Doznali su da se u Prezidu prodaje Velasijeva pilana te ju poštar Aleksandar Vilhar kupuje. Kasnije ju je naslijedio njegov sin Šćitomir. Dolaskom obitelji Vilhar Prezid doživljava preporod: raste zaposlenost i broj stanovnika, osniva se vatrogasno društvo, otvaraju se knjižnica i dom kulture. Godine 1900. u svojoj 60. godini živora Šćitomir Vilhar, pilane i trgovinu mješovitom robom predaje na upravljenje svom sinu Aleksandru 2., Nakon Šćitomirove smrti 1904. pilane preuzimaju njegovi sinovi. Je li Ivan Vilhar koji je sagradio pilanu u Saborskom 1932. bio Šćitomirov sin ili unuk - nije mi poznato.
Povodom tv emisije "Preporoditelji" objavljujem: Vilharova pilana u Saborskom 30-tih
- Hitovi: 397
Godine 1932. Ivan Vilhar izgradio je veliku pilanu u Saborskom (slika gore).
Godine 1932. vrše se pripreme za izgradnju velike pilane u Saborskom. Gradi je Ivan Vilhar iz Prezida - Gorski kotar. U tim je pripremama najveći problem bio dopremiti veliki parni kotao i stroj. Taj veliki pogonski stroj dopremljen je vlakom do Blata. Prijevoz od Blata do Saborskog trajao je deset dana. Ta velika crna grdosija postavljena je na drveno postolje u obliku saonica, na kojem je vožena do Saborskog. Za povlačenje toga tereta trebalo je upregnuti deset pari konja. Dan se smatrao uspješnim ako bi se prešlo nešto više od jednog kilometra.
Saborsko - kretanje broja stanovništva kroz povijest
- Hitovi: 224
Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century)
Saborsko 1871. – karta i povijesni podaci
Nakon odlaska Turaka Saborsko se ponovno naseljavalo, a 1726. godine započela je gradnja crkve na temeljima stare crkve iz 15. stoljeća. S vremenom se povećavao broj stanovnika i kuća.
Na Vojnoj karti iz razdoblja 1763.–1787., odnosno prilikom prve numeracije kuća 1780. godine, Saborsko ima 42 kuće i oko 600 stanovnika. Kućni brojevi počinju od Hodaka (Funtane) i protežu se do Borika.
Porijeklo i migracije prezimena Dumenčić
- Hitovi: 222
PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX. STOLJEĆA
10) Knjiga krštenih Mundanija, broj 348 (1871.–1898.): Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Bunić, Cehinar, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumičić, Faflja, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Guščić, Ivić, Kaštelan, Krišković, Krstačić, Krstaš, Krstinić, Lisičić, Lupić, Macolić, Maškarin, Matičić, Pahljina, Pičuljan, Plajer (Plajar), Sušić, Šćerbe, Španjol, Valovičići Žintil.
Dvojna prezimena u matičnoj knjizi krštenih Mundanija broj 348 (1871.–1898.): Krstina detto Taraboća, Krstinić detto Taraboća, Krstinić detto Biskup, Grgurić detto Dumenčić, Dumenčić detto Grgurić, ...
(Slika lijevo selo Mundanije na otoku Rabu izvorište prezimena Dumenčić)
U selu Mundanije početkom XX. stoljeća (1910. g.) ima 97 kuća u kojima živi 683 stanovnika, i svi su Hrvati. 1948. g. tu živi 1072, a 1971. g. 620 stanovnika. Prezimena: Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Brna, Bučić, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumenčić, Dumičić, Faflja, Forić, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Grgurić, Kaštelan, ...