Naslovnica

Noćas je u Saborskom pao snijeg

Objavljeno: 15 Veljača 2026

Hitovi: 406

Noćas, tijekom noći, najvjerojatnije nekoliko sati prije jutra, kiša je prešla u snijeg, što se vidi i po temperaturi koja je u 01:48, poslije ponoći, još uvijek bila u plusu i iznosila 4,6 °C. Tek je pred jutro prešla u minus te iznosila oko −1 °C. U Biljevini i Kuselju je palo nešto više snijega nego u Saborskom, sukladno razlici u nadmorskoj visini.

Nakon dugo tmurnih i kišnih dana danas se u Saborskom konačno pojavilo sunce

Objavljeno: 13 Veljača 2026

Hitovi: 303

Jutro je osvanulo djelomično vedro, uz temperaturu od 2,8 °C u 7:50, dok je najviša dnevna temperatura uz potpuno vedro nebo iznosila 12,2 °C u 13:44. Vedrina neće dugo potrajati jer već sutra stiže nova promjena vremena s kišom, a u višim predjelima u drugom dijelu dana moguć je čak i snijeg. Nakon toga slijedi razvedravanje. U novi tjedan ući ćemo s jutarnjim minusima.

Vrelo Točak na tisuću metara nadmorske visine

Objavljeno: 12 Veljača 2026

Hitovi: 152

Izvor Točak nalazi se na tisuću metara nadmorske visine na brdu Cigelj kod Čorkove uvale, samo 250 metara od vrha.

Poučno rekreativna staza Čorkova uvala i Plitvica · 1. Staza “Čorkova uvala” (St3-1-2-3-P3) – 21km

(St3, 1, 2, 3, P3) – dužina 21 km Početak staze je na Labudovcu (stanica panoramskog vozila St3), preko točke 1, gdje se razdvaja od staze „Plitvica“, do sela Čorkova Uvala (2) i natrag preko planine Preka kosa, do točke 3, gdje se spaja sa stazom „Plitvica“ i dalje do pristaništa za brodove (P3) u Kozjačkoj dragi.

Poučna staza 1. "Čorkova Uvala", koja prolazi pored lugarnice, duž livade, kroz geomorfološki lokalitet Karlovci, kod točke 2 (slika ispod) odvaja se jedna staza (također markirana)  koja uz veliku strminu vodi ravno do izvora (nije ucrtana u karte), to je samo za pustolove i one s dobrom kondicijom.

Izvor je označen crnom točkom, a najviši vrh se zove Cigelj, koji dominira cijelim krajem.

Prašuma Čorkova uvala

Objavljeno: 12 Veljača 2026

Hitovi: 449

AUTOR TEKSTA: Prof. dr. sc. Branimir Prpić / Foto: Ivan Matovina
U sklopu Nacionalnoga parka Plitvička jezera očuvana je najljepša prašuma Dinarida – Čorkova uvala. Prašuma se nalazi u odjelu 1 istoimenoga šumskoga predjela s površinom od 79,50 ha. To je iskonska nedirnuta šuma bukve i jele (Abieti – Fagetum dinaricum Ht 38) koja se razvija isključivo pod prirodnim uvjetima svoga staništa bez neposrednog utjecaja čovjeka. U prašumi je u prošlosti posječeno poneko stablo za izradu daščica kojima su se nekada pokrivale kuće (šindra) što nije moglo narušiti prašumsku strukturu.
U prašumi Čorkova uvala nalazimo sve razvojne faze europske prašume bukve i jele. To su optimalna faza, faza starenja, faza raspadanja i pomlađivanja te faza mlade šume: Navedene se faze u ovoj prašumi pojavljuju mozaično u malim površinama. Danas u prašumi Čorkova uvala prevladavaju faze starenja, raspadanja i pomladivanja. Vrlo dinamičan razvoj dogada se u prašumi u prijelazu iz faze starenja u fazu mlade šume, dakle u fazama raspadanja i pomlađivanja.
Najdulje traje optimalna faza koja kod jele i smreke iznosi od 300 do čak 500 godina, a kod bukve oko 200 godina. Zavisno o kakvoći staništa, odnosno količini tla, jela i smreka žive u krškim staništima i više od 700 godina, a bukva više od 300 godina. U jednome trajanju života jele i smreke bukva se dva puta obnovi, a isto se odnosi na javore i brijest.
Drveće polaganije prirašćuje i dulje živi u skromnijim uvjetima staništa. Na kamenim blokovima gdje nalazimo tlo, planinsku crnicu (kalkomelanosol) i u plićim varijantama smeđega tla, na vapnencu i dolomitu (kalkokambisol), životne prilike, a posebno opskrba vodom i hranjivima vrlo su oskudne što uvjetuje smanjeni prirast u visinu i debljinu kao i dulji život.
U dubljim varijantama smeđega tla na vapnencu, te u lesiviranim tlima (luvisol), dakle u škrapama, vrtačama i donjim dijelovima krških padina, drveće ima na raspolaganju više vode i hranjiva, ono brže raste, ranije doživi životnu kulminaciju i kraće živi.
Ova raznolikost vrsta drveća i njihovih staništa uvjetuje u ovoj šumi različitu dinamiku razvoja. Najveću ulogu ima pri tome raznolikost mikrostaništa u malome prostoru (fenomen krša). Posljedica su ekološke konstitucije drveća, te pojave različitih mikrostanišnih prilika, stalnost preborne strukture prašume u svim razvojnim fazama prašume Čorkova uvala uz iznimku faze pomlađivanja.
U prašumi je lako uočiti kako se jela i smreka pomlađuju ispod bukovih krošanja, bukva i jela ispod smrekovih i smreka i bukva ispod jelovih krošanja.
Prašuma je poznata i po odumrlim stablima svih vrsta drveća koja leže na tlu. Mrtvo se drvo bukve i javora brzo mineralizira i pretvara u tlo dok je kod jele i smreke to vrijeme vrlo dugačko i traje više od 80 godina.

Čorkova Uvala u prošlosti i sadašnjosti

Objavljeno: 11 Veljača 2026

Hitovi: 428

Čorkovu Uvalu su, krajem 18. ili početkom 19. st. naselili Čorci iz istoimenog zaseoka Čorci kod Vrhovina. Stanovnici Čorkove Uvale uglavnom su živjeli od šumskih poslova: sječe drva, izvlačenja trupaca i izrade šindre. Živjeli su u kućnim zadrugama; svaka je obitelj imala gazdu, obično najstarijeg člana, koji je bio glavni u pitanjima poslova i financija. Bili su poznati po dobrim konjima koji su im služili za izvlačenje trupaca iz šume.

Još se sjećam, kao dječak, kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su Čorci za većih blagdana odlazili u crkvu – konji upregnuti u kola bili su uglancani, a oprema okićena. Još mi u ušima odzvanja zvon praporaca koji su se stapali s ritmom kasa konja. Čorci su sa svojim zapregama bili glavna atrakcija u Saborskom. Nakon svete mise zadržavali bi se u gostionici, uz pjesmu i vino.

A onda je, gotovo preko noći, sve utihnulo.

Da je Hrvatska bila uključena u naoružavanje armije BIH dokazuje i slučaj "ANTONOVA 26" SRUŠENOG U PRAŠUMU ČORKOVA UVALA 1.8.1994.

Objavljeno: 09 Veljača 2026

Hitovi: 612

Foto lijevo:  http://balkans.aljazeera.net/vijesti/u-potrazi-za-pilotom-samirom-beganovicem / Foto desno: saborsko.net

NEKI ČLANCI KOJI SU SE BAVILI SLUČAJEM PADA UKRAJINSKOG ZRAKOPLOVA ANTONOV 26 U PRAŠUMU ČORKOVA UVALA 1.8.1994.

Slobodna Dalmacija 30.09.2008. piše: "Tog 1. kolovoza 1994. Nikša Župa se nalazio u teretnom avionu “antonov 26”, vlasništvu ukrajinske civilne flote, na letu iz Cazina u Pulu, skupa sa sedmoricom Ukrajinaca i bosanskohercegovačkim pilotom Samirom Beganovićem. On je, navodno, ukrajinskim kolegama pokazivao rutu. Avion je, međutim, oboren iznad Plitvičkih jezera, točno iznad Saborskog, nakon čega je i avion i nesretne putnike “pojeo” službeni mrak."

Ravni Lug kroz 100 godina postojanja, od nastanka do nestanka

Objavljeno: 08 Veljača 2026

Hitovi: 469

Prema dostupnim povijesnim podacima, na području Ravnog Luga 1871. godine postojalo je četiri do pet „stanova“ (sezonskih ili stalnih nastambi) te već parcelirano zemljište, što upućuje na organizirani početak naseljavanja. U popisu stanovništva iz 1890. godine Ravni Lug bilježi 73 stanovnika.

Naselje je, od svoga formiranja krajem 19. stoljeća do potpunog gašenja početkom 1980-ih godina, postojalo približno jedno stoljeće. Tijekom 20. stoljeća u Ravnom Lugu su pretežito živjele obitelji Vuković, uz jednu obitelj Kovačić i dvije obitelji Hodak.

Župa Saborsko 1939. godine brojila je 3.352 stanovnika. Proces iseljavanja iz Ravnog Luga započinje nakon Drugoga svjetskog rata, u kojem je naselje pretrpjelo 35 žrtava, od čega 14 civilnih. Intenzivnije demografsko pražnjenje uslijedilo je tijekom 1960-ih i 1970-ih godina.

Prema popisu stanovništva iz 1953. godine Ravni Lug imao je 208 stanovnika u 35 kuća, što predstavlja demografski vrhunac u razdoblju od 1890. do 1971. godine. Godine 1971. broj stanovnika smanjio se na 110. U popisu iz 1961. godine Saborsko je imalo 1.832 stanovnika, od čega je na Ravni Lug otpadalo 195 osoba.

Kućni brojevi u Ravnom Lugu nastavljali su se na numeraciju iz zaseoka Kuselj te su obuhvaćali raspon od 305 do 330, s ukupno 25 osnovnih brojeva i deset dodatnih oznaka (A, B ili C). Numeracija se potom nastavljala u Čorkovoj Uvali do broja 344. Stanovništvo je živjelo skromno, pretežito od poljoprivrede, stočarstva i šumskih radova, u drvenim seoskim kućama pokrivenima drvenom šindrom (šimblom).

Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Hodak

Objavljeno: 07 Veljača 2026

Hitovi: 377

Damir Milaković

Zagreb, siječanj 2020.

PREZIME HODAK 

Prilog - knjiga je dostupna na linku: http://www.saborsko.net/doc/Hodak_prezime.pdf

Prvotni motiv, značenje, način nastanka, vrijeme nastanka i način razvitka prezimena Hodak danas nije potpuno jasan. Mogući prvotni motiv prezimena je zanimanje ili služba (ist. arm. Hodak, pastir), osobno narodno ime (Hod) ili nadimak (prema osobnoj tjelesnoj značajki i karakterističnom načinu kretanja u prostoru (hod) ili obiteljski nadimak prema osobnom (narodnom) imenu rodonačelnika Hodak). Prezime Hodak može biti preinačeno i imati različite izvedene oblike: Hodal, Hodalo, Hodan, Hodanović, Hodaković, Odak, Odačić, Odaković.

Najstariji spomen imena Hodak nalazi se u osnivačkim poveljama manastira Dečani iz 1330-1345. godine čiji se posjed prostirao na graničnom prostoru između današnje Crne Gore, Srbije, Kosova i Albanije, te molbi Vlaha iz sela Trogirske zagore austrijskom nadvojvodi Karlu iz 1579. godine.

Muster lista (popis vojnika) iz 18. stoljeća (slika lijevo)

Istraživanje Damira Milakovića: Prezime Matovina

Objavljeno: 07 Veljača 2026

Hitovi: 5026

Damir Milaković
Zagreb, travanj 2020. godine

PREZIME MATOVINA

Prilog istraživanju jezičnog podrijetla, povijesne i geografske rasprostranjenosti prezimena Matovina

Cijeli članak je dostupan ovdje

Sažetak

U radu se na temelju malobrojnog objavljenog arhivskog materijala i publikacija prikazuje i analizira jezično podrijetlo bunjevačkog prezimena Matovina, njegova povijesna i geografska rasprostranjenost u Republici Hrvatskoj. Dati su i toponimi na području Republike Hrvatske i Crne Gore koji sadrže ime Matovina.

Ključne riječi: Matovina, prezime, ime, Bunjevci, Lika, Podgorje.

Porijeklo Saborčanskih prezimena Conjar, Špehar, Štrk i Galović

Objavljeno: 06 Veljača 2026

Hitovi: 527

Prezime
Conjar (Zollner) povezuje se s područjem Kočevja (njem. Gottschee) i poviješću tamošnjih Nijemaca (Kočevari), koji su stoljećima činili njemačku jezičnu enklavu u Sloveniji. je njemačkog podrijetla i spada u skupinu prezimena koja su nastala prema zanimanju (profesionalna prezimena).
Ovdje su ključne činjenice o porijeklu i značenju prezimena:
    Značenje: Prezime proizlazi iz srednjeg visokonjemačkog jezika, točnije od riječi zöllner, što znači carinik, sakupljač poreza ili ubirač cestarine. Riječ dolazi od korijena zoll (carina/porez).
    Povijesni kontekst: U srednjem vijeku, kada su prezimena postajala nasljedna, ovo se ime davalo osobama koje su bile zadužene za naplatu cestarina na cestama, mostovima ili za ubiranje carinskih pristojbi na granicama.
    Podrijetlo prezimena: Ime se u povijesnim izvorima navodi među prezimenima stanovnika kočevskog kraja, uz druge specifične oblike poput Špehar ili Galović. Mnogi nositelji ovog prezimena u Hrvatskoj vuku korijene iz sela u blizini granice sa Slovenijom (npr. oko Saborskog ili Gorskog kotara), kamo su se kočevski Nijemci i srodno stanovništvo naseljavali tijekom stoljeća.
    Kočevari (Gottscheers): To je bila skupina njemačkih doseljenika (uglavnom iz Koruške i Tirola) koji su u 14. stoljeću naselili šumovito područje Kočevja. Razvili su vlastiti arhaični dijalekt, gottscheerisch, koji se održao više od 600 godina.