Naslovnica
Na Kuselju jutros vedro i hladno
- Hitovi: 550
Uz vedru noć temperatura zraka se jutros na Kuselju spustila na -3.6 °C
Komunalac kupio novi stroj za čišćenje snijega, dok novi kamion za odvoz smeća već tri godine stoji u garaži
- Hitovi: 614
Sabkom je kupio novi stroj za zimsku službu što je opravdano. Za 15 dana će se napuniti tri godine kako je Sabkom kupio novi kamion za odvoz komunalnog otpada koji očito nije bio potreban, potvrda tome je činjenica da još uvijek stoji u garaži neupotrebljen. Iz kojeg je razloga kupljen? Netko bi na to pitanje trebao dati odgovor. Mislim da neću pretjerati ako kažem da bi se tom kupnjom trebale pozabaviti neke državne službe...? Nije normalno da kupite tako skup kamion i da ga onda godinama držite u garaži ...!?
Župa sv. Jelene Križarice Rakovica ima novi Križni put
- Hitovi: 758
Dođite i kročite novim Križnim putem, gdje svaki korak jača vašu vjeru, nadu i duhovnu snagu.
Kalvarija (lat. Calvaria, od calva) ili Golgota (grč. Γολγοθᾶ, prema aramejskom gulgūltā’), brežuljak je izvan starih jeruzalemskih zidina gdje je Isus bio raspet te simbolizira patnju i ispaštanje.
Prema svjedočenju starijih stanovnika Rakovice, prije više od 65 godina, rakovički narod, moleći križni put na brdu iznad Rakovice i penjući se do vrha, molio se dragom Bogu u velikim nevoljama suše i gladi. U ta davna vremena, ovdje se nije živjelo u izobilju. Ljudi su bili više gladni nego siti, a prehranjivali su se samo onim što su sami uzgojili. Ovisili su o vremenskim (ne)prilikama te im je svaka kap kiše i svaka zraka sunca bila veliki blagoslov. Unatoč gladi i neimaštini, bili su ustrajni u vjeri.
Kad bi nastupile sušne godine, skupio bi se narod na ovome mjestu, sklopili bi ljudi ruke na molitvu te bi zdušno i s punim povjerenjem u Boga molili križni put za kišu. Nadalje, svjedoci tog vremena kazuju da su im svaki put molitve bivale uslišane. Dok bi se vraćali s križnog puta, kiša bi počela padati. Za vrijeme komunističkog režima brdo Kalvarija preimenovano je u Zvjerinjak.
Dolaskom sadašnjeg župnika vlč. Pave Martića u Rakovicu, koji je pomno slušao kazivanja starijeg stanovništva, rodila se ideja da se izradi križ i postavi na Kalvariju, gdje je nekoć stajao. Okupio je oko sebe svoje župljane koji su srdačno i spremno prihvatili tu ideju te darovali financijska sredstva kako bi se izradio križ koji sada ponosno stoji na ovom mjestu. Križ je izrađen od nehrđajućeg čelika, visok je 12 metara, širok 5.40 cm, a težak 900 kilograma.
U Saborskom je palo 25 cm snijega
- Hitovi: 962
U Saborskom je od jučer pa do jutros palo oko 25 cm snijega. Temperatura zraka je -0.8°C, snijeg još uvjek pada ... Zimska služba općine Saborsko je izašla na teren jutros rano, no kao i do sada - već po ustaljenom redu, lokalne puteve i privatne ulaze čisti s e l e k t i v n o. Tako imamo primjer da je privatni ulaz prema kući bivšeg načelnika Luke Hodaka očišćen, dok javni put u Sertićima i još neki drugi nisu očišćeni ...?
Ivan Vuković: Porijeklo stanovnika Saborskog
- Hitovi: 739
Saborsko (još 1880. iskazano pod imenom Zaborsko) se prvi put spominje 1486. u Modruškom urbaru, kao već tada znatno opustjelo. Najkasnije od 1528. pa sve do početka 18. st. je potpuno pusto i porušeno. Stari stanovnici (Zaborci) bili su frankopanski kmetovi, čakavci, iseljeni u sigurnije frankopanske posjede. Tragove iseljavanja imamo u imenu Zaborsko Selo kraj Netretića i prezimenima Zaborski i Zaborac. Oslobođenjem Like i Krbave od Turaka, nakon 1699. stječu se uvjeti za ponovno naseljavanje Saborskog. Kolonizirano je do 1726., kada je na ruševinama srednjovjekovne crkve nadograđena nova (danas kapelica na groblju). Nemamo pisane povijesne izvore iz tog doba o porijeklu stanovništva Saborskog, ali imamo često nepouzdane: narodnu predaju i kasnije naknadne izvore. Imamo i znamenitu podjelu na "peterostruki narod" u Lici i Krbavi koju prvi 1702. spominje senjsko-modruški biskup Brajković (Hrvati, Bunjevci, Turci, Kranjci, Vlasi). Nabrojit ću porijeklo stanovništva redom po najčešćim prezimenima (ili kako Saborčani kažu plemenima) do 2. svj. rata, od najčešćih Vukovića i Matovina nadalje.U Saborskom postoji "spomenik putokazu", koji je kvalitetnije izrađen od spomenika poginulim braniteljima
- Hitovi: 602
Žalosna je činjenica da u Saborskom postoji spomenik putokazu...!? Strijelica na ovoj mramornoj ploči je usmjerena k masovnoj grobnici kao putokaz, što je suvišno jer prema njoj vodi lijepo popločena staza s rukohvatom od rosfraja. Dok s druge strane imamo neugledni i oronuli "spomenik" petorici poginulih branitelja na Kuselju (slika desno), koji je ispod svakog minimuma poštovanja prema poginulim braniteljima. Obadvije ideje su plod mašte samodopadnih pojedinaca iz braniteljskih udruga HVIDR-a i UHBDR-a i OPĆINE SABORSKO. Prvi spomenik je velika glupost, a drugi veliko poniženje i sramota.
U Saborskom je jutros vedro i hladno
- Hitovi: 373
U Saborskom je jutros vedro i hladno u 8:00 je izmjereno -2.3 °C. Na fotografiji su Brdine, Borik i Mala Kapela u pozadini.
Područna škola Saborsko od 2002. - 2024.
- Hitovi: 568
Saborsko danas ima 12 učenika od 1.-4. razreda, 11 vrtićke djece, 7 učenika od 5.-8. razreda koji putuju u Plaški i 13 onih koji su u srednjim školama ili na fakultetima.
Područna škola Saborsko je započela s radom u drugom polugodištu školske godije 2001./2002. U periodu od 2002. do 2024. školu u Saborskom je pohađalo 103 djece, uključujući i ovih 12 koji su u ovoj školskoj godini.
Trenutno u sustavu obrazovanja: osnovna škola, srednja škola, fakultet, imamo 32 učenika i studenata iz Saborskog.
Od 2002. do danas imamo 71 osobu koje su završile svoje školovanje i radno su sposobne, a od tog broja svega njih 10-tak, za sada, živi u Saborskom.
Podaci su iz školskog biltena
Stanovništvo po zaseocima Saborskog (1890. - 1971.)
- Hitovi: 650
POTOCI - KUSELJ
god. broj
1890. - 47
1900. - 43
1910. - 52
1921. - 53
1931. - 93
1948. - 94
1953. - 233
1961. - 197
1971. - 170
Podaci o broju stanovnika u zaseocima Saborskog: Kuselj, Čorkova Uvala, Skrada, Medviđar, Ravni Lug, Vuković Kapela, iz razdoblja 1890. - 1971. Šteta što nema podataka za Biljevinu.
Zašto Saborsko izumire i u samostalnoj Hrvatskoj, je li za to ginula naša mladost ...?
- Hitovi: 1030
U Zoomu na Z1 televiziji gostovala je novinarka i redateljica Nada Prkačin. Povod za gostovanje bio je njen novi dokumentarni film "Škabrnja" koji govori o stradavanju tog mjesta i njegovih stanovnika 18. studenog 1991. godine. Nada je u emisiji, između ostaloga rekla nešto vrlo važno; "Narod koji zaboravlja svoju prošlost - nema budućnosti!".
Gledajući emisiju svladale su me emocije zbog Saborskog, koje je stradalo gore nego Škabrnja, a nema ga nigdje, osim u rijetkim medijima s kratkim osvrtom na dan okupacije od najviše jednu minutu ili nekoliko redaka teksta na nekom portalu. O Škabrnji je evo snimljen i film. Škabrnja je danas jedno prosperitetno ravnokotarsko selo s 1700 stanovnika, OŠ "Vladimir Nazor" Škabrnja ima preko 200 učenika i Škabrnjani kažu "Vridilo je!", a Saborsko danas ima samo 334 stanovnika i svega 12 učenika od 1-4. razreda, 11 vrtićke djece i 7 učenika od 5-8. razreda koji putuju u Plaški.
Škabrnja se hvala Bogu digla iz pepela, puna je života, a Saborsko umire zaboravljeno i zanemareno od svih. Nije mi namjera kriviti nikoga za naše stanje danas, problem je u nama, sami smo krivi. Sve je krivo postavljeno od početka, u našem slučaju od stihijske i nekvalitetne obnove, izgradnje kuća onima koji nisu bili ratni stradalnici jer su imali kuće ili stanove drugdje (Zagreb, Rijeka, Njemačka, pa sve do daleke Australije). Taj dio "obnove" je donio materijalnu korist pojedincu. "Ja tebi mito (15-20 000 DM), ti meni kuću", "Ja tebi mito, ti meni ili mome posao", pa uhljebljivanje nesposobnih po rođačkim vezama i partijskoj podobnosti, a sposobne su na taj način otjerali iz Hrvatske. I tako je Lijepa naša na krilima korupcije nastavila let u sunovrat.
Ruševine crkve Rođenja BDM, snimljeno 2002. godine
- Hitovi: 638
Ruševine crkve Rođenja BDM, snimljeno 2002. Ovo je djelo divljačke velikosrpske agresije na Saborsko 1991. godine.
U razdoblju između 1486. i 1726. nemamo nikakvih pisanih tragova o Saborskom (Zaborskom), osim materijalnih, a to su temelji srednjovjekovne crkve iz 15. st. koji su pronađeni ovdje prilikom ponovnog naseljavanja Saborskog nakon Turaka početkom 18. stoljeća. Na tim temeljima je 1726. godine napravljena crkva iste veličine koja je sve do izgradnje nove crkve 1864. godine, bila glavna župna crkva. Ovom prilikom donosimo nekoliko fotografija na kojima možemo vidjeti stanje iz 60-tih, ruševine iz 90-tih i obnovljenu crkvu 2014. Da se ne zaboravi - na fotografiji gore vidimo rezultat divljačke srpske agresije na Saborsko 12. studenog 1991. godine. Usput treba spomenuti da je 1995. godine, prilikom oslobodilačke operacije OLUJA crkva sv. Ilije u Jesenici ostala netaknuta i neka je.