Naslovnica
Karantanija pradomovina dalmatinskih Hrvata - iz knjige Srednjovjekovna Bosna Nade Klaić
- Hitovi: 275
Prvu i najvažniju promjenu donosi premještavanje dolaska Hrvata na svršetak VIII. i početak IX. st. Prihvatimo li Margetićevu teoriju - a nema nikakva razloga da to ne učinimo - onda same od sebe otpadaju neke uvriježene i duboko ukorijenjene teorije koje su se dosad oslanjale na teoriju o dolasku Hrvata u VII. st. Prije svega, sasvim drugačije smijemo zamišljati Hrvate koji nisu došli niti su mogli doći iz Velike ili Bijele Hrvatske (Mala Poljska), nego iz Karantanije. Pisac 30. poglavlja u djelu »De administrando imperio« naime tvrdi da su Hrvati i nakon dolaska priznavali franačku vlast kao i u svojoj domovini, pa jedina zemlja u kojoj je zaista bilo Hrvata, a priznavala je franačku vlast, može biti Karantanija. Zatim, hrvatski su vođe u doba dolaska bili bez sumnje pokršteni tako da je do »narodnog« pokrštenja došlo tek za Branimira kad je sretno završena borba s Francima. Budući da su Hrvati dolazili zajedno s franačkim vojskovođama u doba rata s Avarima ili nešto kasnije, Franci su im dopustili da se u Dalmaciji prošire prvenstveno na onom području koje je ranije pripadalo Avarima.
Tako smo, uklonivši Hrvate iz VII. i VIII. st., dobili mnogo »čistije« političke odnose na Balkanu u »tamnim stoljećima«. Prije svega, otpada potreba da u VII. st. nasilno guramo hrvatsku ili srpsku seobu, tako da nam ostaje mogućnost da i na proces naseljavanja Slavena gledamo drugačije nego dosad. Naime, ne moramo se više pitati kakav je odnos izmeu Avaro-Slavena i Hrvata ili Srba, nego kakav su Slaveni u avarsko-slavenskoj zajednici imali položaj i kako se razvijao avarsko-slavenski odnos do kraja VIII. st. kad je u franako-avarskim ratovima nestao avarski kaganat.
Gdje je nestao prvootkriveni - ”Gavranov” stećak iz Plaškog?
- Hitovi: 517
Povijesno-arheološka struka uvriježeno smatra kako je u Plaškom, 1900. godine prigodom uređenja korita rječice Dretulje, pronađen samo jedan stećak. U napisu ”Plaški zaslužuje povratak jedinstvenog spomenika - kamenog stećka” (* 1) istaknuto je da taj spomenik, po mnogo čemu jedinstven i značajan, ”.... zaslužuje da se, iz Povijesnog muzeja Hrvatske, u čijoj zbirci kamenih spomenika se čuva, vrati u mjesto svojeg nalaska. Ako i ne kao izvorni spomenik, a onda svakako kao njegova vjerna ”preslika”.”. Ujedno je u napisu naglašeno: ”Uz ovu, vrijedilo bi ispuniti i drugu zadaću, pronaći nestali drugi plaščanski stećak, i ukoliko je očuvan, dodijeliti i njemu zasluženo mjesto u javnom životu Plaškog.”.
U već spomenutom napisu objavljenom na portalu Budni Div prvi puta ukazano je na otkriće još jednog stećka u Plaškom. Za to otkriće, međutim, niti tadašnji niti kasniji stručnjaci nisu pokazali zanimanje. Dapače, jedina novinska objava u kojoj je otkriće spomenuto, iz 1901. godine, vrlo brzo je zaboravljena, baš kao i spomenik o kojem je izvijestila. Stoga se u napisu iz Budnog Diva napominje da nitko od stručnjaka, koji se u pisanim radovima bave poznatim muzejskim primjerkom stećka iz Plaškog, niti ne sluti da je u tome naselju postojao bar još jedan sličan spomenik: ”Istina je, međutim, da predmetni stećak nije jedini koji je otkriven na području Plaškog. Pronađen je svakako još jedan, čak i dosta veći, kojem se na žalost ne zna sudbina. Pisano svjedočanstvo s početka 20. stoljeća da je u Plaškom nekoć bio bar još jedan stećak, ujedno upućuje da je u ovom srednjovjekovnom naselju možda postojala i veća nekropola (grobište) stećaka, uz ili u blizini neke danas nepostojeće crkve. Postoje naznake da je netko od ondašnjih vodećih arheologa u Hrvatskoj znao za otkriće, no nisam pronašao trag da je o istome igdje ostavio bilješku, a kamoli da je taj drugi stećak istraživao.”.
Poplava oko riječice Vrnjike u Plaškom
- Hitovi: 402
Vrnjika se izlila iz svog korita i poplavila polja i ribnjak u Plaškom, Dretulja je, manje više, ostala u svom koritu, to su posljedice posljednje kiše koja je i u Ogulinu stvorila probleme. U nekim mjestima Hrvatske, a naročito u BIH je u samo dva dana pala tolika količina kiše koja u prosjeku padne u dva jesenska mjeseca. Poplava u Ogulinu link: OVDJE
Najavljena obnova hotela Plitvice - blagdanske cijene gradnje
- Hitovi: 450

Prema najnovijim medijskim objavama čini se da se polako bliži trenutak početka radova na hotelu što je, naravno, vrlo pohvalno, a mogli bi smo zaključiti kako je bilo i vrijeme da ravnatelj konačno doda neku vrijednost tom nesretnom Parku i vlastitom očajnom stolovanju koje je svedeno na bezobzirno političko uhljebništvo i „blagdanske“ javne nabave. I uistinu, to je još jedan u nizu projekata iz snova za prosječno osiromašeni hrvatski puk kojem 10, 25, 50 ili 100 milijuna eura javnih novaca gotovo više ništa ne znači jer se političari vole učestalo i olako nabacivati tim basnoslovnim iznosima. Da ne kažemo da je postalo otrcano gledati u medijima kako gotovo svaki dan istražna policija odvodi nekog političara ili politički instaliranog pajaca zbog pronevjere dijela tih pustih milijuna. Vrlo vjerojatno će i ova najava još jednog kriminalnog događaja mnogima bezbrižno proputovati između ušiju.
Imamo dva kamiona, a smeće danas nije otpeljano ...?
- Hitovi: 324
Iako imamo dva kamiona za odvoz smeća, kante danas nisu ispražnjene...? Razumijem da je moglo doći do poteškoća (kiša, bolest, kvar kamiona i dr....), ali zato postoji službena stranica da se stanovništvo obavijesti kada će biti odvoz, no na stranicama nema nikakve obavijesti.
Jugo nam donosi promjenu vremena
- Hitovi: 269
Jugo nam donosi promjenu vremena, sutra na siže obilna kiša i hladnije za 10-tak stupnjeva. Jutros je u 6 sati izmjereno 15°C, a maksimalna dnevna je iznosila 20.5 °C u 14 sati.
Fehim Spaho: "Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu" objavljenom u Hrvatskom kolu 1932.
- Hitovi: 473
Za proučavanje naše hrvatske prošlosti (piše Spaho) osobito je značenje, da nam se otvore i učine pristupnima turski izvori. Turska historijska literatura obiluje dragocjenim podacima iz hrvatske povijesti XVI.-XIX. vijeka, a da i ne govorimo o rukopisnim dokumentima, koji leže po raznim arhivima i u privatnim rukama, neproučeni i neobjavljeni. Takvo jedno veliko djelo svakako je Evlija Čelebijin putopis, koji u petoj i šestoj knjizi često spominje Hrvate i daje nam podataka iz našeg zivota u sedamnaestom vijeku. Evlija Čelebija, ili kako on sam sebe naziva Evlija Muhamed Zilli sin Dervisev "globetrotter" (sejjahi alem) rodio se u Carigradu 1611., a umro iza 1679. U toku od četrdeset godina (1631.-1670.) poduzeo je više velikih putovanja po tadašnjem turskom carstvu i izvan njega, a učestvovao je i u ratovima na Kretu, Hrvatsku, Mađarsku, Austriju i dr. pod sultanima Ibrahimom i Muhamedom IV.
O svima svojim opažanjima i doživljajima u miru i ratu napisao je opsežno djelo u deset knjiga pod imenom Sejahatnama ili Tarihi sejjah. Ovo je djelo dugo ostalo nepoznato i turskoj i evropskoj javnosti. Prvi je put štampan u Carigradu 1843. mali izbor iz prve knjige pod naslovom Muntehabati Evlija Celebi. U Evropi je prvi Josip von Hammer objelodanio 1846.-1850. engleski prijevod prvih dviju knjiga, posto je u II. svesku svoga poznatog djela "Die Osmanische Staatsverfassung etc.", p. 450-470., donio iscrpan sadržaj iz prve četiri knjige. Hammer tada nije ni našao više rukopisa, pa je mislio da je Evlija Čelebija međutim umro i da nije ni dovršio svoga djela. Tek pod konac prošloga vijeka otkriven je u Pertevpašinoj knjižnici u Uskudaru (Skutari u Carigradu) potpun rukopis čitava Evlijina djela. Poznati turski nakladnik Ahmed Dzevdet, vlasnik i urednik "Ikdama" poduzeo se odmah da izda ovo veliko djelo pa je već 1897. tiskao prvu i drugu knjigu, a brzo iza toga treću, četvrtu i petu. Kada je iza toga bio malo zapeo s izdavanjem, pomogla je mađarska akademija nauka izdavanje šeste knjige. Iza toga nastaje dulja pauza u izdavanju ovog putopisa. Šteta je, sto je ovih prvih šest knjiga tiskano pod apsolutističkim režimom sultana Abdulhamida II., kada je cenzura bila vrlo stroga, pa su mnoga zanimljiva mjesta brisana. To se vidi najbolje po sedmom i osmom svesku, koji su izašli u novije doba, bez ikakve izmjene, pod slobodnim republikanskim režimom. Deveta i deseta knjiga jos čekaju da budu objelodanjene. U našem su jeziku prevodili dijelove, koji se tiču hrvatskih i srpskih zemalja; Dim. Čohadžić sejh Sejfudin Fehmi Kemura i Gliša Elezović iz originala, a Jov. Radonić iz mađarskog prijevoda od Dra Imre Karacsona, koji je cijelu šestu knjigu, a i jedan dio pete, protumačio i objavio 1904. u izdanjima Mađarske akademije nauka.
Pokrenuta istraga protiv komandanta JNA - Njegovi vojnici pobili civile i spalili selo
- Hitovi: 612
ŽUPANIJSKO državno odvjetništvo u Rijeci danas je izvijestilo da je zbog ratnog zločina u Saborskom, gdje je 1991. ubijeno najmanje 37 civila, pokrenulo istragu protiv bivšeg 82-godišnjeg komandanta JNA, srpskog državljanina, a neslužbeno se doznaje da se radi o Slobodanu Đorđeviću.
Tužiteljstvo je izvijestilo kako sumnja da je okrivljeni 82-godišnjak tijekom oružanog sukoba između pripadnika hrvatskih oružanih i policijskih snaga s paravojnim formacijama tzv. Republike SAO Krajine kao komandant JNA postupio protivno odredbama međunarodnog prava.
Navode da je u cilju uništenja legalnih vojnih postrojbi Republike Hrvatske smještenih na prostoru Saborskog, okupacije te protjerivanja i uništenja preostalog hrvatskog stanovništva na tim prostorima, zapovjedio napad na mjesta Borik, Saborsko, Funtana, Panjići i Kuselj.
"Propustio je spriječiti nezakonita postupanja i kazniti počinitelje"
Njemu podčinjeni oficiri, iz više paravojnih formacija, na temelju te zapovijedi 12. studenog 1991. izvršili su organizirani napad na Saborsko i okolna mjesta te su iz raznovrsnog topničkog i raketnog oružja, potpomognuti avionima, neselektivno, bez odabira vojnih ciljeva, uništavali nebranjene civilne objekte i stanovništvo.
Jutros se temperatura spustila do nule
- Hitovi: 358
Jutros se temperatura spustila do nule, u 7 sati je izmjereno 0.1 °C. Najviša dnevna temperatura bila je 14.0 °C.
Nasljeđe kralja Tvrtka najviše baštine Hrvati iz središnje Bosne, a tek onda ostali
- Hitovi: 444
Čiji je kralj Tvrtko - toliko ponovljeno pitanje u okvirima dnevnopolitičkih istupa, a poglavito nakon postavljanja spomenika u Sarajevu (prije nekoliko dana i u Banja Luci), uglavnom ne obuhvaća suštinu tematike o kojoj se govori, već se odgovor pokušava, koristeći današnje standarde o pripadnosti suvremenim nacijama, projicirati u kasni srednji vijek, što je sa stajališta povijesne znanosti odbačena teza.
No, i uz to, u 14. stoljeću možemo govoriti o dijelom izgrađenim etničkim identitetima, čiji je kontinuitet nedvojbeno utvrđen do današnjih dana putem tradicije i kolektivnog sjećanja. Dok pojedini političari iz srpskog i bošnjačkog korpusa nastoje pronaći tradicijsku vezu sa srednjovjekovnom Bosnom, to im jednostavno ne polazi za rukom. S druge strane, Hrvati, napose središnje Bosne, mnogo lakše mogu utvrditi svoju vezu s tim razdobljem.
Tvrtkov otac bio je Vladislav, uglednik iz obitelji Kotromanić i brat bana Stjepana II. Kotromanića, a ako se analizira vjerska pripadnost navedene obitelji kao važna referentna točka izgradnje nacionalnih identiteta, a koja se kretala na relaciji Katolička crkva - bosansko-humsko krstjanstvo (inače izniklo upravo u krilu domaće bosanske biskupije), jasno je da Hrvati, poglavito središnje Bosne, mogu u najvećoj mjeri baštiniti nasljeđe navedene plemićke obitelji. Dapače, jedino su Hrvati katolici iz središnje Bosne očuvali kolektivno sjećanje na Kotromaniće.
Sunčan i vjetrovit jesenski dan u Saborskom
- Hitovi: 418
Danas je bilo sunčano, vjetrovito i toplo. Od samoga jutra se vidjelo da nas čeka topao dan jer je u 4:30 uz južni vjetar izmjereno 17.6 °C. Najviša dnevna temperatura dosegla je ljetnih 24.0 °C u 14:00. Današnji dan je bio dobra prilika za one koji još nisu iskopali krumpir.