Naslovnica
Zaboravljena hrvatska povijest
- Hitovi: 562
Bijeli Hrvati su vjerojatno jednim dijelom također preci Slovaka, Čeha i Poljaka, ili su makar imali veliku ulogu u konsolidaciji slovačkog, češkog, poljskog i ukrajinskog naroda tijekom 10. i 11. stoljeća.
Tragovi Bijelih Hrvata nalaze se po središnjoj i istočnoj Europi odnosno cijeloj Ukrajini, Slovačkoj, Češkoj, južnoj Poljskoj i jednim dijelom u sjevernoj Rumunjskoj.
Pretpostavlja se da je mnogobrojan bjelohrvatski narod raspršen među navedenim nacijama zbog provale Mađara u 9. stoljeću i potom Mongola u 13. stoljeću. Bijeli Hrvati su također imali ogromnu ulogu u formiranju srednjovjekovne Mađarske države.
Osim u srednjovjekovnom poljskom gradu Krakovu, posebno značajna središta Bijelih Hrvata bila su gradovi Peremišl i Galič koji su se nalazili u sklopu Kijevske Rusi pod kontrolom Kijeva.
Kijevski vladari imali su s Bijelim Hrvatima stalnu vezu, a pretpostavlja se da su oni prvo istočnoslavensko pleme koje je prihvatilo Kršćanstvo koje su potom širili u Kijevu preko kijevske kneginje Olge koja je službeno prva 955. godine prešla na Kršćanstvo.
Prema nekim stručnjacima kod Bijelih Hrvata se susreće niz kulturoloških odlika karakterističnih za antičko podneblje južne Ukrajine na kojima su stoljećima živjeli Sarmati, Skiti i Goti. Slične karakteristike se susreću kod Tiveraca i Uliča.
Bijeli Hrvati ili Belohrvati su staroslavensko pleme o kojima vijesti donosi bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet u svojem djelu O upravljanju carstvom, a podudarna svjedočanstva sadržava i ruska izvorna građa.
Kraj koji su nastanjivali nazivao se po njima Bijela Hrvatska. Ona se do polovice X. stoljeća opsegom i prostorom mijenjala s kretanjem Bijelih Hrvata od istoka, gdje su bili izloženi napadima Pečenega, prema zapadu, gdje su došli u susjedstvo s Francima. Od njih se odvojio dio Hrvata i – prema Porfirogenetu, za bizantskog cara Heraklija – naposljetku je nastanio dio nekadašnje rimske provincije Dalmacije (današnja Hrvatska južno od Save do mora).
Oni koji su ostali u Bijeloj Hrvatskoj imali su svojega vladara, kojega izvor naziva arhontom.
Od kraja VIII. i u IX. stoljeću priznavali su franačku vrhovnu vlast, a u polovici X. stoljeća bili su pod vlašću njemačkog kralja Otona I. Velikoga. Tada se spominju, uz Moravljane i Čehe, zajedno sa Korutancima (Karantanci), a kako još nisu bili primili kršćanstvo, naziva ih se nekrštenima.
Ogulinsko plaščanska dolina i Gorski kotar pod maglom
- Hitovi: 330


Klek iznad Ogulina, Foto: https://web.facebook.com/medicachristian U isto vrijeme u Saborskom je bilo sunčano.
Na 4. redovnoj sjednici Općinskog vijeća održanoj 15.12.2025. nije prihvaćen prijedlog proračuna općine Saborsko za 2026. godinu
- Hitovi: 1051
- Na 4. redovnoj sjednici Općinskog vijeća Općine Saborsko održanoj 15. prosinca 2025. nije prihvaćen; Prijedlog Proračuna Općine Saborsko za 2026. godinu sa projekcijama za 2027. i 2028. god.
- U proračunu upadaju u oči iznosi za nabavku službenog vozila u iznosu od 60 000 eura i Street Workout Park u iznosu od 140 000, odnosno 90 000 eura, dok se s druge strane predlaže ukidanje sufinanciranja troškova boravka djece u dječijem vrtiću od cca 5 000 - 6 000 eura.
- Vijećnička većina nije prihvatila prijedlog proračuna za 2026. iz razloga što u njega nije uvršten niti jedan njihov prijedlog.
Uz primjedbe predsjednika Općinskog vijeća i ostalih vijećnika Nezavisne liste, ipak je prihvaćen Prijedlog pravilnika o izmjeni Pravilnika o stipendiranju učenika i studenata Općine Saborsko. Pravilnik iz 2010. godine propisivao je da, u slučaju kada iz iste obitelji studiraju dva studenta, pravo na stipendiju ima samo jedan od njih. Taj se pravilnik do sada nije mijenjao, iako je u praksi bilo nekoliko slučajeva u kojima su iz iste obitelji studirala dva studenta. Predsjednik Vijeća iznio je stav da nije dobra praksa pristupati izmjenama pravilnika tijekom trajanja natječaja. Razloge takvog postupanja očito jedino zna načelnik, koji je ovu točku uvrstio na dnevni red u posljednji trenutak, a pritom nije bio osobito uvjerljiv u obrazloženju razloga izmjene, odnosno koje su se to oklolnosti promjenile u odnosu na ranije razdoblje.
AUDIO ZAPISNIK: https://saborsko.hr/zapisnici-sa-sjednica/
Na prvoj crti 13.12.2025. Marica Matovina i Marija Mihalić Matovina
- Hitovi: 674
Emisiju "Na prvoj crti" snimila je TV Jadran iz Splita 12. studenoga ove godine prilikom Dana sjećanja na žrtvu Saborskog: VIDEO
BEZDANI HRVATSKE KALVARIJE
- Hitovi: 593
Rečenici, koju je pri kraju svoje knjige Rat u Hrvatskoj iz pera obavještajca napisao Mihajlo Knežević pukovnik KOS-a; "(...) Da li je Hrvatska sama tako htela ili je imala ulogu vernog sluge ja ne znam, ali se jasno razabire kako se tanana nit zločinačkog delovanja proteže tokom čitavog 20. veka", suprostavljam PREDGOVOR koji je za knjigu BEZDANI HRVATSKE KALVARIJE, Zvonimira Bukovine napisao dr. Nedjeljko Kujundžić.
PREDGOVOR
FENOMENOLOGIJA SRPSKOG GENOCIDA NAD HRVATIMA
Hrvatski novinar, publicist i književnik Zvonimir Bukovina u ovoj je knjizi prikazao dio poratnih zločina što su ih boljševička, četnička armija i hrvatske izdajice počinili poslije svršetka Drugoga svjetskog rata masovnim ubijanjem žena, djece i razoružanih hrvatskih vojnika na području Zagorja, kojim je prohujala 21. srpska udarna divizija u sastavu armije pod vodstvom Koče Popovića.
U pedeset fičeriziranih priča, u kojima preživjeli svjedoci govore o tom zločinu Srba nad Hrvatima, Bukovina prikazuje strahote prvoga čina Križnog puta i likvidacije mirnog stanovništva. Iz perspektive ondašnjeg dječaka-očevidca on se nakon pola stoljeća pita: Zašto je sve to moralo biti? I što se tim pokoljima htjelo postići?
Ondašnji dječak-promatrač tih zvjerstava čudio se tolikom zlu i bestijalnosti srpskih osvajača. Zreli Bukovina-pisac zna zašto se to dogodilo i tko je krivac. Otkrio mu je to najprije Milovan Đilas, koji je više puta u svojim intervjuima naglašavao kako je hrvatska vojska „morala biti pobijena na Bleiburgu da bi mogla živjeti Jugoslavija“. No produbljujući tijekom života pitanje zašto i čemu sve to zlo, Bukovina se nužno vraćao sve dublje u prošlost. Do Vuka Karadžića s kojim je počela književna invazija na Hrvatsku. Još sredinom prošlog stoljeća Vuk je izjavljivao kako Hrvati nisu narod, kako nemaju ni svoga jezika i kako se trebaju pretopiti u „veliki“ srpski narod. Za njega i mnoge druge srpske intelektualce poslije njega Hrvati su samo „Srbi katoličke veroispovesti“.
Spasimo Ogulin objavljuje; Tko i zašto želi maknuti Josipa Stipetića iz Ogulina?
- Hitovi: 206
Facebook profil Spasimo Ogulin objavljuje: U HEP-u Ogulin već mjesecima traje pritisak na Josipa Stipetića, voditelja terenske jedinice, dragovoljca Domovinskog rata i čovjeka s više od 35 godina staža. Prvo su mu pokušali dati otkaz, što su spriječile ogulinske braniteljske udruge. Sada ga žele premjestiti iz Ogulina, bez ikakvog valjanog razloga.
Zašto smeta?
Stipetić je više puta odbio potpisati fiktivne račune vanjskih izvođača. Podmetnut mu je, među ostalim, račun ogulinskog građevinara za radove u Plaškom koje su zapravo izveli radnici HEP-a.
U priči se pojavljuje još jedna tvrtka sa sumnjivom vlasničkom strukturom, formalno vođena „mladim direktorom“, dok iz sjene tvrtkom upravlja osoba zaposlena u HEP-u.
Model je očit: maknuti Stipetića i na njegovo mjesto postaviti poslušnika koji će potpisivati sve što mu se stavi pred nos.
Sve ove okolnosti vremenski se poklapaju s povratkom jednog istaknutog člana DSS-a na radno mjesto u HEP Ogulin. Je li riječ o slučajnosti ili nečemu više?
Pritisci na voditelja terenske jedinice Ogulin ing. Josipa Stipetića ne prestaju
- Hitovi: 994

Pritisci na voditelja Terenske jedinice Ogulin Elektre Karlovac, ing. Josipa Stipetića, ne prestaju. Nakon prijetnje otkazom, od čega se navodno odustalo, sada mu se nudi premještaj u Dugu Resu ili Karlovac kao blaža kazna za nešto za što nije kriv, a što mu se podmeće kao njegova odgovornost.
Očito je da peticija udruga proizašlih iz Domovinskog rata s područja grada Ogulina i okolnih općina, upućena Ministarstvu hrvatskih branitelja, Upravi HEP-a i županici Karlovačke županije, pod naslovom Zaštita Josipa Stipetića – hrvatskog branitelja, voditelja Terenske jedinice Ogulin Elektre Karlovac, nije imala očekivani učinak, osim što je zasad spriječeno donošenje odluke o otkazu.
Ing. Josip Stipetić i dalje nastavlja svoju borbu protiv podmetanja i neistina koje mu se, ni krivom ni dužnom, stavljaju na teret, te stoga ne pristaje na ucjene.
Jedini i najveći njegov “grijeh” jest to što ne želi odstupiti s mjesta voditelja Terenske jedinice Ogulin bez ikakvog valjanog razloga, onako iz čista mira, samo zato da bi netko drugi zasjeo na njegovo mjesto.
Konačno i jedan sunčan dan!
- Hitovi: 383

Nakon dugog niza maglovitih dana dočekali smo i jedan sunčan dan. Današnje temperature: najniža 0 °C u 06:30, najviša 11 °C u 12:33.
Obavijest o smrti: Umro je Ivica Mate popova
- Hitovi: 685
Umro je Ivica Špehar.
Počivao u miru Božjem!
Sahrana će biti 10. prosinca u 13 sati na groblju u Saborskom.
Ustaše i partizani, tko nosi čiju zastavu ...?
- Hitovi: 455


Današnja ljevica - SDP i ekstremna ljevica - MOŽEMO i ostali lijevi pojedinci - zajedničkog naziva ANTIFE...) svaku zastavu na kojoj je hrvatski grb s prvim bijelim poljem proglašavaju ustaškom...? Neka pogledaju ove dvije fotografije gdje su, izgleda, Ustaše i Partizani zamjenili zastave kao što to rade igrači dvaju klubova nakon utakmice. Ustaše (slika lijevo) imaju zastavu na kojoj je hrvatski grb s prvim crvenim poljem, doduše tu je i slovo "U" prišiveno na crveno polje zastave, a na desnoj fotografiji Partizani pobjedonosno 6. svibnja 1945. ulaze u Karlovac s "ustaškom zastavom", rekla bi današnja lijevica, na kojoj je grb s prvim bijelim poljem na kojoj nema čak ni zvijezde ...!? Tu je sigurno negdje i Josip Boljkovac koji je u poznoj starosti bio optužen za zločine na Kordunu nakon ovog ulaska u Karlovac.
SVETI NIKOLA U PŠ SABORSKO
- Hitovi: 453

Danas je u PŠ Saborsko vrtićance i školarce posjetio sv.Nikola. Dječica su ga dočekala radosno s pjesmom i smijehom. Zahvalili su se na darovima i obećali da će nastaviti marljivo učiti i biti dobri.
Danijela Matijević-Šimić, učiteljica

