Raspon današnjih temperatura: -2.3 °C u 06:42, 15.9 °C u 14:21.
Opširnije... Dodaj novi komentar
Naslovnica
Proljetnice
- Hitovi: 326
Kratka Povijest obitelji Vilhar
- Hitovi: 494
Korijeni obitelji Vilhar sežu u početak 16. stoljeća. Vjerojatno su njemačkog podrijetla te su nosili prezime Vilicher. Bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i raznim poduzetničkim djelatnostima.
Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, odakle Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji je i danas dio župe Knežak u Sloveniji, bio je dom nekoliko generacija obitelji Vilhar.
Matejev potomak Aleksandar bio je poštar u Planini, a dvorac je potom preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća Vilhari su se bavili poštanskim prijevozom. Nisu bili obični poštari – kočijama su prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na relaciji Ljubljana – Rijeka – Trst.
Izgradnjom željezničke pruge Ljubljana – Trst naselje Planina, kao središte njihova poštanskog poslovanja, gubi na važnosti. Zbog toga se obitelj okreće novim načinima privređivanja. Doznali su da se u Prezidu prodaje Velasijeva pilana te ju poštar Aleksandar Vilhar kupuje. Kasnije ju je naslijedio njegov sin Šćitomir. Dolaskom obitelji Vilhar Prezid doživljava preporod: raste zaposlenost i broj stanovnika, osniva se vatrogasno društvo, otvaraju se knjižnica i dom kulture. Godine 1900. u svojoj 60. godini živora Šćitomir Vilhar, pilane i trgovinu mješovitom robom predaje na upravljenje svom sinu Aleksandru 2., Nakon Šćitomirove smrti 1904. pilane preuzimaju njegovi sinovi. Je li Ivan Vilhar koji je sagradio pilanu u Saborskom 1932. bio Šćitomirov sin ili unuk - nije mi poznato.
Povodom tv emisije "Preporoditelji" objavljujem: Vilharova pilana u Saborskom 30-tih
- Hitovi: 486
Godine 1932. Ivan Vilhar izgradio je veliku pilanu u Saborskom (slika gore).
Godine 1932. vrše se pripreme za izgradnju velike pilane u Saborskom. Gradi je Ivan Vilhar iz Prezida - Gorski kotar. U tim je pripremama najveći problem bio dopremiti veliki parni kotao i stroj. Taj veliki pogonski stroj dopremljen je vlakom do Blata. Prijevoz od Blata do Saborskog trajao je deset dana. Ta velika crna grdosija postavljena je na drveno postolje u obliku saonica, na kojem je vožena do Saborskog. Za povlačenje toga tereta trebalo je upregnuti deset pari konja. Dan se smatrao uspješnim ako bi se prešlo nešto više od jednog kilometra.
Saborsko - kretanje broja stanovništva kroz povijest
- Hitovi: 303
Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century)
Saborsko 1871. – karta i povijesni podaci
Nakon odlaska Turaka Saborsko se ponovno naseljavalo, a 1726. godine započela je gradnja crkve na temeljima stare crkve iz 15. stoljeća. S vremenom se povećavao broj stanovnika i kuća.
Na Vojnoj karti iz razdoblja 1763.–1787., odnosno prilikom prve numeracije kuća 1780. godine, Saborsko ima 42 kuće i oko 600 stanovnika. Kućni brojevi počinju od Hodaka (Funtane) i protežu se do Borika.
Porijeklo i migracije prezimena Dumenčić
- Hitovi: 306
PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX. STOLJEĆA
10) Knjiga krštenih Mundanija, broj 348 (1871.–1898.): Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Bunić, Cehinar, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumičić, Faflja, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Guščić, Ivić, Kaštelan, Krišković, Krstačić, Krstaš, Krstinić, Lisičić, Lupić, Macolić, Maškarin, Matičić, Pahljina, Pičuljan, Plajer (Plajar), Sušić, Šćerbe, Španjol, Valovičići Žintil.
Dvojna prezimena u matičnoj knjizi krštenih Mundanija broj 348 (1871.–1898.): Krstina detto Taraboća, Krstinić detto Taraboća, Krstinić detto Biskup, Grgurić detto Dumenčić, Dumenčić detto Grgurić, ...
(Slika lijevo selo Mundanije na otoku Rabu izvorište prezimena Dumenčić)
U selu Mundanije početkom XX. stoljeća (1910. g.) ima 97 kuća u kojima živi 683 stanovnika, i svi su Hrvati. 1948. g. tu živi 1072, a 1971. g. 620 stanovnika. Prezimena: Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Brna, Bučić, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumenčić, Dumičić, Faflja, Forić, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Grgurić, Kaštelan, ...
S današnjim danom je započelo klimatološko proljeće
- Hitovi: 322
Klimatološko proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja. Najnovije dugoročne meteorološke analize objavljene na SWE upućuju na to da bi proljeće 2026. u Europi moglo biti promjenjivije nego što je uobičajeno. To znači češće ciklone, više oborina i nagle izmjene toplijih i hladnijih razdoblja. Iako sezonske prognoze ne daju točan raspored vremena po danima, jasno pokazuju smjer u kojem bi se vremenski obrasci mogli razvijati tijekom ožujka, travnja i svibnja.
Ivan Vuković: Porijeklo stanovnika Saborskog
- Hitovi: 379
Saborsko (još 1880. iskazano pod imenom Zaborsko) se prvi put spominje 1486. u Modruškom urbaru, kao već tada znatno opustjelo. Najkasnije od 1528. pa sve do početka 18. st. je potpuno pusto i porušeno. Stari stanovnici (Zaborci) bili su frankopanski kmetovi, čakavci, iseljeni u sigurnije frankopanske posjede. Tragove iseljavanja imamo u imenu Zaborsko Selo kraj Netretića i prezimenima Zaborski i Zaborac..
Oslobođenjem Like i Krbave od Turaka, nakon 1699. stječu se uvjeti za ponovno naseljavanje Saborskog. Kolonizirano je do 1726., kada je na ruševinama srednjovjekovne crkve nadograđena nova (danas kapelica na groblju).
.
Nemamo pisane povijesne izvore iz tog doba o porijeklu stanovništva Saborskog, ali imamo često nepouzdane: narodnu predaju i kasnije naknadne izvore. Imamo i znamenitu podjelu na "peterostruki narod" u Lici i Krbavi koju prvi 1702. spominje senjsko-modruški biskup Brajković (Hrvati, Bunjevci, Turci, Kranjci, Vlasi). Nabrojit ću porijeklo stanovništva redom po najčešćim prezimenima (ili kako Saborčani kažu plemenima) do 2. svj. rata, od najčešćih Vukovića i Matovina pa nadalje.
Vrijeme se nakon dugo vremena konačno stabiliziralo
- Hitovi: 343
Današnji raspon temperature zraka 1.9 °C u 05:03 - 14.8 °C u 13:27 ...
Tragovi prošlosti u zemljišnim knjigama
- Hitovi: 304
I iz zemljišnih knjiga (katastra) može se iščitati povijest nekog naselja. Uložio sam trud i prolistao katastar K.O. Saborsko. Katastar mi se odmah učinio vrlo zanimljivim po pitanju naziva parcela, koji govore mnogo o povijesti Saborskog.
U katastru se mogu pronaći parcele poput: Franjkovićka (slika lijevo), Butorka, Brajdićka, Spudićka, Antolićeva kosa, a nazvane su prema prezimenima Franjković, Butorac, Brajdić, Spudić i Antolić, kojih u Saborskom već odavno nema. Spudića i Antolića nema već više od 60 godina, a ostalih triju prezimena nema više od 150 godina, no nazivi su ostali te nam svjedoče da su ondje nekada živjeli i bili zemljoposjednici.
Po nazivima parcela može se prepoznati i kojim su dijalektom govorili naši preci. Znamo da je naš govor mješavina čakavskog i ikavsko-štokavskog narječja. U tim dijalektima nalazimo i nazive parcela poput: Bilica, Biljevina, Bilo, Brig, Vrilce, Vrilo, Žliba, kao i Beli potoci, Belac, Beli vrh, Leske …
Nazivi parcela djelom po katastru, a djelom po narodnoj predaji govore nam što se na njima uzgajalo ili čemu su služile: Bujadnica, Gaj, Guvnišće, Ječmenova draga, Krumpirova draga, Lokva, Močila, Pašnjak, Stanišće, Torine, Voćar, Vrtal, Zeljava draga, Zeljišće ...
Crna Uvala (Uvala) je stari naziv Skrade
- Hitovi: 440
Crna Uvala je stari toponim današnje Skrade, odnosno naziv koji se kroz povijest koristio za ovaj prostor u zaleđu Saborskog. Krajem 19. stoljeća naziv Crna Uvala, odnosno Uvala se sve rijeđe koristi, a početkom 20. stoljeća počinje se paralelno koristiti i naziv Skrada, koji se zadržao do danas.
U povijesnim matičnim i crkvenim knjigama iz kraja 19. i početkom 20. stoljeća uz naziv Saborsko bilježe se i nazivi pojedinih zaselaka koji čine današnje područje Skrade: Uvala - Skrada, Skrada - Prosina, Skrada - Medviđar, ..., te, kako se razvoj naselja nastavlja, prevladava naziv Skrada.
Povijesne karte, osobito austrijske topografske iz drugog dijela 19. stoljeća, jasno bilježe Crnu Uvalu i okolne lokalitete te otkrivaju ranu strukturu naseljenosti i okolnih toponima koji su se od tada djelomično promijenili ili nestali s modernih karata, kao npr. Dejnovac.
Prema raspoloživim kartografskim izvorima i matičnim popisima stanovništva, prvi stanovnici Crne Uvale/Skrade bili su rodovi Sertić i Kovačić, čije se prezime pojavljuje na kartama iz 1887. godine. Kasnije se iz Saborskog u Skradu doseljavaju i drugi rodovi, među kojima su Štefanci, Grdići i Špehari.