Raspon današnjih temperatura: -2.3 °C u 06:42, 15.9 °C u 14:21.
Naslovnica
Kuselj na prvi dan proljeća zaogrnut u bijelo ruho
- Hitovi: 327
Jutros na prvi dan proljeća jutarnja temperatura na meteo postaji "Biljevina" iznosila je -1.9 °C u 05:07. Danas, 20. ožujka u 15:46 kalendarski počinje proljeće.
Opširnije... Dodaj novi komentar
Saborsko se i danas bijeli
- Hitovi: 243
Najniža jutarnja temperatura iznosila je -2.1 °C u 06:09, a najviša dnevna 9.1 °C u 14:18.
Najmanje snijega ima na najnižem dijelu Saborskog; što više idemo prema Biljevini i Kuselju sve ga je više, što je i logično, jer je najniži dio Saborskog Tuk na 591 m n. v., a najviši dio Kuselj na 765 m n. v.
Vjerovali ili ne...! u Poljanku kiša, a na Kuselju snijeg i problemi u prometu...!?
- Hitovi: 454
Vjerovali ili ne, Poljanak - slika lijevo, a Kuselj - slika desno. Noćas je u Saborskom i na Kusellju palo 15-20 cm mokrog snijega što je stvorilo velike probleme u prometu na dionici državne ceste D-42 Jesenica - Kuselj. Neki su zaglavili u prometu putujući jutros na posao na Plitvice jer cesta nije bila očišćena. Najniža jutarnja temperatura bila je 0.3 °C u 03:49. Snijeg je jutros nakon 7 sati prešao u kišu pa se snijeg na tlu razvodnjava.
U Saborskom od noćas pada snijeg, najviše ga ima na Kuselju
- Hitovi: 492
Najniža jutarnja temperatura izmjerena na meteo postaji "Biljevina" iznosila je 0.2 °C u 06:11
Blaćansko jezero se povlači
- Hitovi: 406
Današnje dnevne temperature: -2.3 °C u 06:17, 14.5 °C u 15:11.
Blaćansko jezero nalazi se u fazi povlačenja koja bi mogla potrajati još najviše mjesec dana. Produljenje njegova trajanja moglo bi se postići zatvaranjem tunela, iskopanog 30-ih godina prošlog stoljeća radi ubrzavanja isušivanja polja za košnju trave. Tunel sada odvodi znatnu količinu vode iz ovog dijela jezera, a isušivanje polja kao nekad više nije prioritet.
Sunčano subotnje jutro na Alanu
- Hitovi: 308
Jutarnja temperatura -0.5 °C u 06:24, a 13.7 °C u 14:13. Kukurijek u borovoj šumi na padinama Alana (foto gore). Za put na Alan i natrag počevši od crkvice, putem pored vodospreme prema Kapelama, pa lijevo na Alan sa sunčane strane i povratak nazad potrebno je 4.200 koraka, cca 2.5 km. Dnevno bi trebalo barem još toliko.
Snimio sam crvenu vjevericu u krošnji običnog bora
- Hitovi: 314
Crvena vjeverica ili obična vjeverica (latinski: Sciurus vulgaris) je jedina europska autohtona vrsta iz porodica Sciuridae, a kroz mnoga stoljeća je bila i jedina vrsta na starom kontinentu. Upravo zbog toga je uvijek nosila naziv samo "vjeverica", bez bojazni da bi se mogla zamijeniti s bilo kojom drugom vrstom vjeverica (ima ih oko 200) koliko ih ima na Zemlji.
No, posljednjih godina, zoolozi su je počeli zvati crvena vjeverica. Neke žive na drveću, druge u podzemnim jazbinama. Ni jedna vrsta vjeverica ne hibernira, iako su manje aktivne, pa je u hladnim zimama u prednosti siva vjeverica koja nakupi znatno deblji sloj zaliha masti. Podzemne vjeverice (tekunice) hiberniraju određeni period (3 – 5 mj.) zimi te su im tada životne funkcije svedene na minimum.
Varijabilnost populacija običnoga bora (Pinus sylvestris L.) na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele prema morfološkim obilježjima iglica i češera
- Hitovi: 2750
Šumarski list, Vol. 144 No. 11-12, 2020.
Znanstveni članak
Autori: Igor POLJAK, Joso VUKELIĆ, Antonio VIDAKOVIĆ, Marijan VUKOVIĆ, Marilena IDŽOJTIĆ
- Doc. dr. sc. Igor Poljak, prof. dr sc. Marilena Idžojtić, Antonio Vidaković, mag. ing. silv., Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 23, 10000 Zagreb, Hrvatska.
- Prof. dr. sc Joso Vukelić, Zavod za ekologiju i uzgajanje šuma, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska cesta 23, 10000 Zagreb, Hrvatska
.
SAŽETAK
U radu je istražena morfološka varijabilnost populacija običnoga bora na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele. Raznolikost i strukturiranost populacija utvrđena je na osnovi deset mjerenih morfoloških značajki iglica i češera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je niska varijabilnost morfoloških značajki, a razlike između stabala unutar populacija, kao i između populacija, potvrđene su za većinu istraživanih svojstava. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za značajke širina iglice, dužina češera i širina štitića. Istraživanjem je potvrđen i trend variranja populacija po ekološkom principu, kao i specifičan gradijent, odnosno promjena u morfološkoj varijabilnosti s obzirom na promjenu nadmorske visine. Populacije s nižih nadmorskih visina imale su manje češere u odnosu na populacije s viših nadmorskih visina. Osim toga, pionirski karakter običnoga bora u kojega ponekad vrlo mali broj jedinki sudjeluje u osnivanju novih populacija, rezultirao je malom varijabilnošću populacija te njihovom velikom diferencijacijom na tako malom području.
"Materijal za morfometrijsku analizu sakupljen je u četiri prirodne populacije običnoga bora na sjeverozapadnomdijelu Male Kapele (slika1). Populacije obuhvaćene istraživanjem bile su: Borik, Kapela, Vukelić Poljana i Mala Titra. Biljni materijal sakupljen je u ožujku 2020. godine."
I danas je u Saborskom bilo sunčano
- Hitovi: 245
Min. temp. -1.8 °C, Max. temp. 15.3 °C. I danas je u Saborskom bilo sunčano.
Danas je u Saborskom održana Supština Udruge hrvatskih branitelja Saborsko
- Hitovi: 230
Danas je u Saborskom održana prva redovna Skupština novoosnovane Udruge hrvatskih branitelja Saborsko, na kojoj su prezentirana idejna rješenja novih spomenika poginulim hrvatskim braniteljima te su podijeljene iskaznice članovima. Broj članova udruge, od osnivačke skupštine do danas, se povećao i još će se povećati.
Određena je i godišnja članarina u iznosu od 20 eura.