Naslovnica

Kratka Povijest obitelji Vilhar

Hitovi: 362

Korijeni obitelji Vilhar sežu u početak 16. stoljeća. Vjerojatno su njemačkog podrijetla te su nosili prezime Vilicher. Bavili su se veleposjedništvom, trgovinom drvom i raznim poduzetničkim djelatnostima.

Potkraj 18. stoljeća poduzetnik Matej Vilhar, jedan od nasljednika koji je upravljao imanjem u Postojni, kupio je dvorac Kalec. Dvorac se prvi put spominje u 16. stoljeću, a izgradila ga je obitelj Stemberg. Matej Vilhar doselio se u Kalec iz Snežnika, odakle Vilhari izvorno potječu. Dvorac Kalec, koji je i danas dio župe Knežak u Sloveniji, bio je dom nekoliko generacija obitelji Vilhar.

Matejev potomak Aleksandar bio je poštar u Planini, a dvorac je potom preuzeo Miroslav Vilhar. Sredinom 19. stoljeća Vilhari su se bavili poštanskim prijevozom. Nisu bili obični poštari – kočijama su prevozili vrijedne pošiljke, pa čak i novac, na relaciji Ljubljana – Rijeka – Trst.

Izgradnjom željezničke pruge Ljubljana – Trst naselje Planina, kao središte njihova poštanskog poslovanja, gubi na važnosti. Zbog toga se obitelj okreće novim načinima privređivanja. Doznali su da se u Prezidu prodaje Velasijeva pilana te ju poštar Aleksandar Vilhar kupuje. Kasnije ju je naslijedio njegov sin Šćitomir. Dolaskom obitelji Vilhar Prezid doživljava preporod: raste zaposlenost i broj stanovnika, osniva se vatrogasno društvo, otvaraju se knjižnica i dom kulture. Godine 1900. u svojoj 60. godini živora Šćitomir Vilhar, pilane i trgovinu mješovitom robom predaje na upravljenje svom sinu Aleksandru 2., Nakon Šćitomirove smrti 1904. pilane preuzimaju njegovi sinovi. Je li Ivan Vilhar koji je sagradio pilanu u Saborskom 1932. bio Šćitomirov sin ili unuk - nije mi poznato.

Opširnije... 2 komentara

Povodom tv emisije "Preporoditelji" objavljujem: Vilharova pilana u Saborskom 30-tih

Hitovi: 402

Godine 1932. Ivan Vilhar izgradio je veliku pilanu u Saborskom (slika gore).

Godine 1932. vrše se pripreme za izgradnju velike pilane u Saborskom. Gradi je Ivan Vilhar iz Prezida - Gorski kotar. U tim je pripremama najveći problem bio dopremiti veliki parni kotao i stroj. Taj veliki pogonski stroj dopremljen je vlakom do Blata. Prijevoz od Blata do Saborskog trajao je deset dana. Ta velika crna grdosija postavljena je na drveno postolje u obliku saonica, na kojem je vožena do Saborskog. Za povlačenje toga tereta trebalo je upregnuti deset pari konja. Dan se smatrao uspješnim ako bi se prešlo nešto više od jednog kilometra.

Opširnije... 1 komentar

Saborsko - kretanje broja stanovništva kroz povijest

Hitovi: 230

Habsburg Empire - Cadastral maps (XIX. century)

Saborsko 1871. – karta i povijesni podaci

Nakon odlaska Turaka Saborsko se ponovno naseljavalo, a 1726. godine započela je gradnja crkve na temeljima stare crkve iz 15. stoljeća. S vremenom se povećavao broj stanovnika i kuća.

Na Vojnoj karti iz razdoblja 1763.–1787., odnosno prilikom prve numeracije kuća 1780. godine, Saborsko ima 42 kuće i oko 600 stanovnika. Kućni brojevi počinju od Hodaka (Funtane) i protežu se do Borika.

Opširnije... 1 komentar

Porijeklo i migracije prezimena Dumenčić

Hitovi: 226

PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX. STOLJEĆA

10) Knjiga krštenih Mundanija, broj 348 (1871.–1898.): Antešić,  Barčić,  Beg,  Blagdan,  Bunić,  Cehinar,  Ćuća,  Debelić,  Dudić,  Dumičić, Faflja,  Furić,  Gabrić,  Galić,  Godinić,  Guščić,  Ivić,  Kaštelan,  Krišković,  Krstačić,  Krstaš,  Krstinić,  Lisičić,  Lupić,  Macolić,  Maškarin,  Matičić,  Pahljina,  Pičuljan,  Plajer  (Plajar),  Sušić, Šćerbe, Španjol, Valovičići Žintil.

Dvojna prezimena u matičnoj knjizi krštenih Mundanija broj 348 (1871.–1898.): Krstina  detto  Taraboća,  Krstinić  detto  Taraboća,  Krstinić  detto  Biskup,  Grgurić detto Dumenčić, Dumenčić detto Grgurić, ...

(Slika lijevo selo Mundanije na otoku Rabu izvorište prezimena Dumenčić)

U selu Mundanije početkom  XX.  stoljeća (1910. g.) ima 97 kuća u kojima živi 683  stanovnika,  i  svi  su  Hrvati.  1948.  g.  tu  živi  1072,  a  1971.  g.  620  stanovnika.  Prezimena:   Antešić,   Barčić,   Beg,   Blagdan,   Brna,   Bučić, Ćuća,   Debelić,   Dudić, Dumenčić,  Dumičić,  Faflja,  Forić,  Furić,  Gabrić,  Galić,  Godinić,  Grgurić,  Kaštelan, ...

Opširnije... 1 komentar

S današnjim danom je započelo klimatološko proljeće

Hitovi: 251

Klimatološko proljeće traje od 1. ožujka do 31. svibnja. Najnovije dugoročne meteorološke analize objavljene na SWE upućuju na to da bi proljeće 2026. u Europi moglo biti promjenjivije nego što je uobičajeno. To znači češće ciklone, više oborina i nagle izmjene toplijih i hladnijih razdoblja. Iako sezonske prognoze ne daju točan raspored vremena po danima, jasno pokazuju smjer u kojem bi se vremenski obrasci mogli razvijati tijekom ožujka, travnja i svibnja.

Opširnije... 1 komentar

Ludo iskustvo spuštanja u špilju u kojoj se nalazi duboka jama

Hitovi: 383

Ovaj speleološki objekt ima dvije cjeline: špilju i jamu. Špiljski dio dug je petnaestak metara, strmo je položen prema dolje te završava ravnim dnom i dvoranom visokom četiri do pet metara. U sredini špilje, na polovici strmine, nalazi se okomita jama u obliku procjepa u stijeni. Kada se u nju baci kamen, pada slobodnim padom pet do šest sekundi prije nego što se začuje udarac o dno, iz čega se može izračunati da je duboka približno 120 do 180 metara. Lokacija ove špilje i jame je Gornja Biljevina, predio Vrščić.

Tijekom Drugog svjetskog rata u ovoj špilji je bila skrivena drvena građa za kuću.

Nedavno sam se u nju spustio uz pomoć užeta, potaknut ludim iskustvom iz djetinjstva. Naime, kada smo Pere i Joso Antini i ja imali petnaestak godina, u špilju smo sišli bez ikakve opreme. Spuštali smo se polako niz strminu uz desni zid, po krupnom i sitnom kamenju koje je bilo vrlo nestabilno. Kamenje nam se izmicalo pod nogama i kotrljalo prema dnu, pa smo često zastajali i sjedali kako se ne bismo poskliznuli. Do dna smo došli na svega metar od duboke jame koja se nalazila s naše lijeve strane. Znali smo za nju iz priča starijih, ali nismo točno znali gdje se nalazi. Dok smo silazili, Pere je išao prvi i bacao kamenčiće ispred sebe sve dok nismo čuli da je jedan počeo padati u dubinu. Bila je to velika ludost, ali je, na sreću, dobro završila.

Opširnije... 1 komentar

Ivan Vuković: Porijeklo stanovnika Saborskog

Hitovi: 301
Saborsko (još 1880. iskazano pod imenom Zaborsko) se prvi put spominje 1486. u Modruškom urbaru, kao već tada znatno opustjelo. Najkasnije od 1528. pa sve do početka 18. st. je potpuno pusto i porušeno. Stari stanovnici (Zaborci) bili su frankopanski kmetovi, čakavci, iseljeni u sigurnije frankopanske posjede. Tragove iseljavanja imamo u imenu Zaborsko Selo kraj Netretića i prezimenima Zaborski i Zaborac.
.
Oslobođenjem Like i Krbave od Turaka, nakon 1699. stječu se uvjeti za ponovno naseljavanje Saborskog. Kolonizirano je do 1726., kada je na ruševinama srednjovjekovne crkve nadograđena nova (danas kapelica na groblju).
.
Nemamo pisane povijesne izvore iz tog doba o porijeklu stanovništva Saborskog, ali imamo često nepouzdane: narodnu predaju i kasnije naknadne izvore. Imamo i znamenitu podjelu na "peterostruki narod" u Lici i Krbavi koju prvi 1702. spominje senjsko-modruški biskup Brajković (Hrvati, Bunjevci, Turci, Kranjci, Vlasi). Nabrojit ću porijeklo stanovništva redom po najčešćim prezimenima (ili kako Saborčani kažu plemenima) do 2. svj. rata, od najčešćih Vukovića i Matovina pa nadalje.

Vrijeme se nakon dugo vremena konačno stabiliziralo

Hitovi: 278

Današnji raspon temperature zraka 1.9 °C u 05:03 - 14.8 °C u 13:27 ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Tragovi prošlosti u zemljišnim knjigama

Hitovi: 241

I iz zemljišnih knjiga (katastra) može se iščitati povijest nekog naselja. Uložio sam trud i prolistao katastar K.O. Saborsko. Katastar mi se odmah učinio vrlo zanimljivim po pitanju naziva parcela, koji govore mnogo o povijesti Saborskog.

U katastru se mogu pronaći parcele poput: Franjkovićka (slika lijevo), Butorka, Brajdićka, Spudićka, Antolićeva kosa, a nazvane su prema prezimenima Franjković, Butorac, Brajdić, Spudić i Antolić, kojih u Saborskom već odavno nema. Spudića i Antolića nema već više od 60 godina, a ostalih triju prezimena nema više od 150 godina, no nazivi su ostali te nam svjedoče da su ondje nekada živjeli i bili zemljoposjednici.

Po nazivima parcela može se prepoznati i kojim su dijalektom govorili naši preci. Znamo da je naš govor mješavina čakavskog i ikavsko-štokavskog narječja. U tim dijalektima nalazimo i nazive parcela poput: Bilica, Biljevina, Bilo, Brig, Vrilce, Vrilo, Žliba, kao i Beli potoci, Belac, Beli vrh, Leske …

Nazivi parcela djelom po katastru, a djelom po narodnoj predaji govore nam što se na njima uzgajalo ili čemu su služile: Bujadnica, Gaj, Guvnišće, Ječmenova draga, Krumpirova draga, Lokva, Močila, Pašnjak, Stanišće, Torine, Voćar, Vrtal, Zeljava draga, Zeljišće ...

Opširnije... Dodaj novi komentar

Crna Uvala (Uvala) je stari naziv Skrade

Hitovi: 367

Crna Uvala je stari toponim današnje Skrade, odnosno naziv koji se kroz povijest koristio za ovaj prostor u zaleđu Saborskog. Krajem 19. stoljeća naziv Crna Uvala, odnosno Uvala se sve rijeđe koristi, a početkom 20. stoljeća počinje se paralelno koristiti i naziv Skrada, koji se zadržao do danas.

U povijesnim matičnim i crkvenim knjigama iz kraja 19. i početkom 20. stoljeća uz naziv Saborsko bilježe se i nazivi pojedinih zaselaka koji čine današnje područje Skrade: Uvala - Skrada, Skrada - Prosina, Skrada - Medviđar, ..., te, kako se razvoj naselja nastavlja, prevladava naziv Skrada. 

Povijesne karte, osobito austrijske topografske iz drugog dijela 19. stoljeća, jasno bilježe Crnu Uvalu i okolne lokalitete te otkrivaju ranu strukturu naseljenosti i okolnih toponima koji su se od tada djelomično promijenili ili nestali s modernih karata, kao npr. Dejnovac.

Prema raspoloživim kartografskim izvorima i matičnim popisima stanovništva, prvi stanovnici Crne Uvale/Skrade bili su rodovi Sertić i Kovačić, čije se prezime pojavljuje na kartama iz 1887. godine. Kasnije se iz Saborskog u Skradu doseljavaju i drugi rodovi, među kojima su Štefanci, Grdići i Špehari.

Opširnije... 1 komentar

U Saborskom od noćas pada slab snijeg

Hitovi: 310

U Saborskom od noćas pada slab snijeg, temperatura zraka je -0.8 °C, cesta je prohodna. Ovo je tek kratkotrajna snježna epizoda jer već početkom drugog tjedna prognostičari najavljuju značajno zatopljenje koje će potrajati najmanje do kraja veljače.

Opširnije... Dodaj novi komentar
  1. Saborsko 80-tih godina prošlog stoljeća
  2. Strare fotografije iz Saborskog
  3. Na Eurosong smo poslali pjesmu koja se referira na običaj sicanja - tradicionalnog tetoviranja djevojčica
  4. Zimski kadrovi Kuselja, Biljevine i Saborskog iz zraka
  5. Vuković Kapela - Saborsko