Naslovnica
31. kolovoza – IZVOR VODA 7. pohod u Saborskom
- Hitovi: 486
Poštovani planinari, rekreativci, sportaši i dr. koji ste prije dolazili i vi koji bi došli prvi puta jer ste čuli da je zanimljivo, da se ima što vidjeti i da je dobro druženje ... Pozivamo vas da nam se pridružite na pohodu ove godine, subota, 31. kolovoza po satnici kako je navedena ispod.
I ove godine Općina Saborsko i TZP Plitvičke doline za vas pripremaju funkcionalan dar, za korištenje na ovome susretu i poslije, da vam služi i bude uspomena na ovaj susret. Kao i mi iz organizacije pripremamo se lijepo vas dočekati i da se ugodno osjećate.
Župa Plaški u Ogulinskom dekanatu svečano je proslavila svetkovinu nebeskih zaštitnika Župe sv. Ane i Joakima 26. srpnja.
- Hitovi: 544
U nazočnosti brojnih hodočasnika iz župa ogulinskog dekanata, kao i domaćih vjernika, misno slavlje je predslavio župnik župe Kotor Varoš u Banjolučkoj biskupiji fra Zoran Mandić u suslavlju mjesnog župnika Plaškog i Saborskog Brune Lovakovića, ogulinskog dekana i župnika Generalskog Stola preč. Marija Kralja te ostalih svećenika Ogulinskog dekanata. Misnom slavlju je nazočio načelnik Plaškog Pero Damjanović, načelnik Saborskog Marko Bičanić, kao i predstavnici vatrogasaca. Glazbom je misu animirao župni zbor pod vodstvom Ratka Petrušinskog.
„Svi vi koji ste podrijetlom iz jajačkog, kotorvaroškog ili banjolučkog kraja jedan ste narod, Božji narod“, istaknuo je na početku homilije fra Zoran Mandić. „Pred 30 godina ovdje ste došli i sa sobom ponijeli običaje i svece, sv. Antu, sv. Ivu, sv. Iliju sv. Anu. Oni su tamo ostali i čekaju vas. Ovdje vas je dočekala sv. Ana i sačuvala vaše običaje. Ostanite ljudi koji znaju svoju prošlost, ali i obveze i običaje. Koliko ste danas jaki, jeli vas današnje ponude čine slabijima, prihvaćamo li laž ili istinu?“
Propovjednik se zatim osvrnuo na svece zaštitnike koji su zbog odanosti Bogu postali roditelji u poznoj dobi te ostali simbol starosti koji vjeruju u Boga. Ana i Joakim su vjerovali u božju providnost milosrđe. Oni su primjer da Bog čovjeka nikada ne ostavlja samog. Jesmo li mi na tome zahvalni, upitao je.
OPG - Marinko Vuković
- Hitovi: 698
Uvijek se veselim kad netko od mladih ostane u Saborskom, te uz svoj stalni posao otvori OPG, kao što je to odlučio ovaj mladi par Marinko i Adriana. OPG se nalazi na adresi Tuk 22, Saborsko, na njemu drže: pčele, ovce, kokoši, zečeve i piliće. Marinko radi na pilani u Kuselju, a Adriana u marketu Studenac u Saborskom. Trenutno je u ponudi vrlo kvalitetan šumski med.
Jutarnji kadrovi Plaškog i plaščanske doline
- Hitovi: 323
U vrijeme snimanja temperatura je na meteo postaji Latin (Vrnjička strana) bila 11.9 °C u 05:58. Foto: Josip Anušić
U Saborskom je osvanuo sunčan dan
- Hitovi: 373
Drvo(ne)red kod spomen obilježja masovne grobnice. Najniža temp. 12.2 °C u 06:18, najviša 25.4 °C u 17:11.
Kako je teklo i tko je sudjelovao u istraživanju saborčanskog mjesnog govora 2022. i 2023.
- Hitovi: 480
Marina Marinković, prof. na riječkom Filozofskom fakultetu, surađuje na projektu opisivanja hrvatskih mjesnih govora i izrade Atlasa tih govora. Kaže da je zbog posvemašnje neistraženosti, kao jedan od govora za istraživanje odabrala Saborsko. Bila je na terenskom istraživanju u Saborskom u veljači ove godine, ispitanike joj je predložila Sanja Špehar pročelnica JUO Općine Saborsko, inače rođena u V. Gorici, dok prof. Ivan Vuković povjesničar i moja malenkost 60-ogodišnjak, koji sam slušao i zapamtio kako su govorili naši djedovi i bake koji su rođeni krajem 19. i početkom 20. stoljeća, nismo o tome ništa znali. Očito je sve znanje ovoga svijeta arhivirano u glavama općinskih službenika, koji ni službeni hrvatski ne znaju govoriti, jer načelnik Općine govori "desilo se, dešava se" umjesto dogodilo se, događa se.
Gđa prof. Marinković planira uskoro doći opet u Saborsko pa se prof. Ivan Vuković i ja dogovaramo da joj pomognemo u njenom istraživanju, kako bi rezultati bili što bolji i autentičniji.
Saborčanski govor, lipanj 2022.
Poslije ovog članka iz 2022. više ništa nisam čuo o projektu "Opisivanje hrvatskih mjesnih govora", sve dok projekat nije završen.
GOVOR SABORSKOGA U KONTEKSTU SUSJEDNIH ŠTOKAVSKIH IKAVSKIH GOVORA
- Hitovi: 408
U ovome se radu predstavljaju rezultati novijega dijalektološkog istraživanja na području Saborskoga kao novoštokavskoga ikavskog punkta. Kao i u nekim govorima u širem susjedstvu, i govorni tip Saborskoga pokazuje određeni stupanj miješanja štokavskih i neštokavskih elemenata. S tim u vezi pokazalo se svrsishodnim usporediti tri novoštokavska ikavska punkta šćakavske poddijalektne pripadnosti koji zaokružuju područje Like, Gorskoga kotara i Korduna te su omeđeni raznorodnim govorima drugačije dijalektne osnovice. Uz govor Saborskoga, riječ je o šćakavskim govorima Mrkoplja i Slunja. Usporednom su se analizom nastojale prikazati sličnosti i razlike ovih triju punktova. Metodom usporedbe i eliminacije rezultati su pokazali da je govor Saborskoga uz druga dva promatrana sustava, unatoč nešćakavskomu ikavskom okruženju, sačuvao temeljne šćakavske posebnosti te da nema nekih većih međusobnih razlikovnosti među ovim trima sustavima. Posebna se pozornost obratila na neikavske odraze jata koji su evidentirani u svima trima punktovima, a ponajviše u saborskome govoru te ostale specifičnosti kao temeljne markere novoštokavskih ikavskih sustava.1. Uvod
Mjesto Saborsko, čiji je govor predmetom ovoga rada, geografski je smješteno na krajnjem JZ rubu Karlovačke županije, 50-ak km JI od Ogulina te 20-ak km SZ od Plitvičkih jezera, a broji 510 stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2021. Pripada Općini Saborsko koja obuhvaća četiri naselja: Saborsko, Lička Jesenica, Begovac i Blata. U prošlosti je govor Saborskoga, poput Mrkoplja, prikazivan i na čakavskim i na štokavskim dijalektološkim kartama, dok je govor ovdje također analiziranoga Slunja svrstavan u korpus novoštokavskih (i)jekavskih sustava. Ta tri punkta, koji su predmetom ovoga istraživanja, zaokružuju područje Like, Gorskoga kotara i Korduna te su omeđeni raznorodnim govorima drugačije dijalektne osnovice.
Modruš između kneževa Frankapana, Osmanlija i kraljevskih vlasti, 1458–1526.
- Hitovi: 448
U radu se, temeljem uvida u relevantnu literaturu i izvore, pokušalo rekonstruirati ulogu i vanost Modruša u sklopu odnosa najmoćnije kasnosrednjovjekovne hrvatske velikaške obitelji Frankapana, poglavito kneževa Stjepana i sina mu Bernardina, sa središnjim vlastima u Budimu. Obrađeno je razdoblje vladavine posljednje trojice ugarsko–hrvatskih kraljeva, Matijaša Korvina (1458–1490), Vladislava II. Jagelovića (1490–1516) i Ludovika II. Jagelovića (1516–1526). Pozornost se posvetila i ulozi Osmanlija na modruškom području u promatranom razdoblju.
U Saborskom i danas intervencija Helikopterske hitne medicinske službe
- Hitovi: 683
U Saborsko je danas prijepodne opet sletio helikopter hitne medicinske službe zbog iznenadnih zdravstvenih problema kod jedne osobe.
Akcija čišćenja izvora Kuk
- Hitovi: 530
Danas su dečki čistili stazu "Izvor voda" na predjelu izvora Kuk. Ujutro je kod izvora bilo svega 15°C, a 33.5 °C u 16:00, nadam se da su do tada završili. U akciji su sudjelovali Željko Dumenčić, Mića Špehar i neizostavni Josip Anušić, organizator svake akcije.STANOVNIŠTVO LIKE U RAZDOBLJU OSMANSKO-HRVATSKIH RATOVA
- Hitovi: 470
Tema ovog rada odnosi se na promjene koje su osmanska osvajanja prouzrokovala na području današnjeg teritorija Like te što je to prvenstveno značilo za stanovništvo tog prostora. Kontinuitet života jednog većeg prostora prekinut je u svega nekoliko desetljeća, a u gotovo dva stoljeća sastav stanovništva istog tog prostora dva puta se mijenja. Sigurno je da je osmanska vlast imala značajan utjecaj na daljnji razvoj i tijek života na prostoru Like, što je vidljivo i danas kad se sagleda isti taj teritorij, a najznačajniji utjecaj dakako je najvidljiviji kada se govori o stanovništvu.
Uvod
Tema ovog rada odnosi se na promjene koje su osmanska osvajanja prouzrokovala na području današnjeg teritorija Like te što je to prvenstveno značilo za stanovništvo tog prostora. Sama tema bitna je iz nekoliko razloga koji će biti objašnjeni u sljedećih nekoliko rečenica.
Osmanska vlast u Lici trajala je od 1527. do 1689. godine, dakle sveukupno 162 godine. Te godine označile su značajnu promjenu za taj prostor. Osim utjecaja na arhitekturu, sakralnu i svjetovnu, Osmanlije najviše utječu na demografske i etničke promjene stanovništva tog prostora. U nepotpunih 200 godina sastav stanovništva srednjovjekovne Ličke župe dva puta se u potpunosti izmijenio. Prvo se to dogodilo početkom 16. stoljeća, kada su osmanski upadi postajali sve češći, a do njihova potpunog osvajanja gotovo sav život Like migrira u sigurnije krajeve, što dovodi do činjenice da je osvajačima ostao nenaseljen i pust teritorij. Postupno je taj prostor ponovno naseljavan pod novom vlašću, što dakako označava odsutnost srednjovjekovnog stanovništva Like. Na taj način dogodila se prva izmjena ličkog žiteljstva. Drugi put Lika pusti krajem 17. stoljeća, kada taj prostor biva oslobođen od osmanske uprave i stavljen u nadležnost habsburške vlasti, točnije pod upravu Vojne Krajine. Većina stanovništva koje je došlo s Osmanlijama povukla se s njihovim padom. Nešto muslimanskog življa se pokrstilo, no većina Muslimana i Vlaha odlazi na područja koja su još uvijek bila pod njihovom vlašću. Dakle, ti događaji po drugi put ostavljaju Liku gotovo pustom, što je označavalo ponovno naseljavanje tog prostora novim stanovništvom. Sve te činjenice imale su brojne posljedice na daljnji razvoj tog prostora. U gotovo svim dijelovima Like (osim u dijelu Gacke doline i Primorja) rasulo se srednjovjekovno hrvatsko plemstvo, izgubio se tadašnji način života, gospodarenja te socijalnog načina življenja, što je zasigurno utjecalo na daljnje oblikovanje identiteta Like i njezina života.