Naslovnica
Saborsko.net danas slavi 17. rođendan
- Hitovi: 744
2. veljače 2008. godine počela je s radom web stranica saborsko.net. Prvi dizajn stranice napravio je i u rad pustio Josip Anušić vjeroučitelj iz Plaškog, administrator je bio Mario Matovina tada srednjoškolac, a reportaže je pripremao i danas priprema Ivan Matovina. Objavljujemo i stručne članke našeg suradnika prof.dr.sc. Rade Kneževića. Bile su to prve javne objave u povijesti Saborskog kada je svatko mogao u svakom trenutku putem interneta u bilo kojem mjestu na svijetu vidjeti što ima novoga u Saborskom. Danas je vrijeme "pametnih" mobitela pa to može učiniti svatko. Na naslovnoj fotografiji je crkva Rođenja BDM iz 1726., spomenik kulture nulte kategorije. Danas je rođendan i uredniku portala saborsko.net, šezdeset i drugi.
Hvala svima onima koji su nam tijekom svih ovih godina pomagali da opstanemo, bilo to moralno, materijalno ili stručno!
Osvrt na proteklo vrijeme kroz fotografiju - Saborsko 2012. god.
- Hitovi: 597
Gledajući ove fotografije, na njima su mnogi predjeli danas neprepoznatljivi, na nekada golom Alanu danas raste borova šuma.
Prije našeg doseljavanja šuma je prekrivala gotovo cijeli prostor Saborskog. Mukotrpnim krčenjem šume dolazilo se do prvih obradivih površina, na početku za potrebe manjeg broja stanovnika, a postepeno sve većeg. Saborsko je bilo u početku pogodno prvenstveno za stočarstvo, a kasnije i za poljoprivredu, kad su se iskrčila plodna polja.
Početkom 19. stoljeća područje užeg djela Saborskog postaje pretijesno za rastući broj stanovnika, koje je prisiljeno širiti se na okolna, šumom obrasla, područja na isti način kao i prije - krčenjem šume. Tako se počinju naseljavati: Kapele, Ravni Lug, Lučica, Skrada, Potoci, Biljevina, Sertić Poljana, Vukovići, Poljanak Matovinska Lisina i Selište Drežničko. Župa Saborsko je zajedno sa ovim zaseocima, bez Selišta Drežničkog i Poljanka, 1939. godine brojilo 3.350 stanovnika i tako doseglo svoj vrhunac. Svo to stanovništvo živjelo je od stočarstva, poljoprivrede, rada u šumi, na željeznici, krečanama i na pilanama koje su bile glavni generator gospodarskog razvoja Saborskog 30-tih godina prošloga stoljeća. Nakon Drugog svjetskog rata (loša bila 45-ta ...) trendovi se okreću i dolazi do naglog pada broja stanovnika, u odnosu na 1939., započinje veliki proces iseljavanja u početku u Slavoniju, a kasnije u Njemačku, Australiju, Zagreb i Rijeku. Iseljavanje traje do današnjih dana s manjim ili većim intezitetom, 1991. još jače potaknuto srpskom agresijom. Smanjenjem broja stanovnika šuma opet dolazi na svoje i preuzima napušteni prostor, pašnjake i plodna polja.
Osvrt na proteklo vrijeme kroz fotografiju - Saborsko 2011. god.
- Hitovi: 805
Lijepo je, na ovim fotografijama, vidjeti punu crkvu i dugu kolonu na Križnom putu, ali to je bilo prije 14 godina. Saborčani su u 2011. godini bili aktivni u društveno političkom, a naročito u vjerskom životu u kojeg je duboko usađeno duhovno naslijeđe predaka. Saborčani nisu ni za vrijeme komunizma posustajali u svojoj vjeri i tako su očuvali svoj kršćanski idetitet i nacionalnu svijest koju danas prenose na mlade generacije. No postoji jedan veliki problem koji nisu mogli i ne mogu sami riješiti, a to je egzistencija sadašnjih i budućih naraštaja na obnovljenim ognjištima. Posljedično tome nastavilo se iseljavanje mladih i depopulacija stanovništva, što nas je dovelo do ruba izumiranja. Prema popisu iz 2011. Saborsko broji 462 stanovnika, a 2021. ima 130 manje tj. 332. (ovdje su upisani i oni koje ne žive u Saborskom tijekom cijele godine, a to su vikendaši i pretežito mladi koji rade van Saborskog, a mjesto stalnog prebivališta im je još uvijek Saborsko.) Stvarna brojka je oko 230 - 250. Koliko će nas biti 1931. godine? Po mojoj procjeni ne više od 200. Ako ništa, a biće ništa i još gore! Nažalost! Ostaju nam jedino uspomene. S nostalgijom ćemo se sjećati vremena s ovih fotografija.
Osvrt na proteklo vrijeme kroz fotografiju - Saborsko 2010. god.
- Hitovi: 841
Osvrt na proteklo vrijeme najzornije osvješćuje prolaznost vremena i našeg kratkog bivstvovanja na ovom svijetu. Što god smo propustili u prošlosti više nikada nećemo moći nadoknaditi. Ovo su neke od fotografija iz 2010. godine, kroz koje sam napravio jedan kratki prikaz naših prirodnih znamenitosti, događaja iz društvenog, političkog i vjerskog života Saborčana. Na fotografijama možemo vidjeti i neke drage osobe koje više nisu među nama.
Đir Plaški - Knjiga o hidrografiji Plašćanske zavale
- Hitovi: 339
Plaščanska zavala, okružena zelenim brežuljcima i krškim krajolikom, skriva nevjerojatnu priču o rijekama, mostovima i mlinovima.
Nova knjiga, Hidrografija Plaščanske zavale, istražuje povijest, značaj i ljepotu voda ovoga kraja, s posebnim naglaskom na rijeku Dretulju.
Otkrijte više u novoj epizodi Đira Plaški, gdje razgovaramo s autorima o bogatstvu koje čini identitet Plaškog i kako ga žele sačuvati za buduće generacije.
Đir Plaški - VIDEO
Karlovačka županija: Jutros je D-42, Saborsko - Plaški bila zaleđena i opasna za vožnju
- Hitovi: 723
Jutros je na dionici državne ceste D42 Saborsko - Plaški bilo pogibeljno za voziti, naime sve do 9 sati cesta je pri temperaturi zraka od -3°C bila zaleđena zbog sitne kiše koja je noćas padala.
Iz cestarske službe u Ogulinu tvrde da su cestu posipali jutros još za mraka, što je možda i istina. Ako jesu, posipali su je pjeskom kao i obično koji ne djeluje na otapanje leda.
Led se na cesti otopio tek iza 9 sati sati kad je temperatura zraka porasla iznad nule.
Saborsko je jutros sa -7.5°C bilo među tri najhladnija naseljena mjesta u Hrvatskog
- Hitovi: 441
Jutros je u 7:55 na meteo postaji "Biljevina" izmjereno -7.5 °C, hladnija je bila samo Ravna Gora (Gorski kotar) s - 8.6°C, na Zavižanu je u 8:00 izmjereno 0.1°C. Na naslovnoj fotografiji je Borik, zaselak Malkoči.
Zašto se ceste u Ličko senjskoj županiji posipaju solju, a u Karlovačkoj pijeskom...?
- Hitovi: 5803
Zašto se u Ličko senjskoj županiji ceste posipaju solju, a u Karlovačkoj županiji pjeskom ...? Sol efikasno djeluje na led do -5°C, a pjesak ne vrijedi ništa, čak što više pogoršava stanje na čistom asfaltu, u smislu prianjanja guma za kolnik. Na fotografiji lijevo cesta na području Karlovačke županije, a na slici desno, cesta na području Ličko senjska županije. Na obadvije fotografije se radi o državnoj cesti D42 na relaciji Poljanak - Kuselj. Ista država, ista cesta, isti meteorološki uvjeti, a dva različita načina posipanja ceste. Zašto ...???
Život u Saborskom i okolici krajem 19. i početkom 20. stoljeća
- Hitovi: 878
OBRADA ZEMLJE
Zemlja se u to vrijeme obrađivala na primitivan način. Oralo se drvenim plugom, koji je imao željezni lemeš i crtalo. Oprema kod oranja na zapregi (volovima) bila je isključivo drvena: jaram, teljizi, ruda, gužva i klin kojima je jaram bio vezan za rudu i oraća kolica kao "stabilizator" između pluga i rude. Kolica su imala dva kotača, jedan manji koji je išao po ledini i drugi veći koji je išao po dubini brazde. Kolica su na sredini imala drvenu polugu kojom se njima upravljalo. Za oranje su bile potrebne tri osobe, jedna koja vodi volove, druga, najčešće mlađa koja upravlja oraćim kolicima, a treća i najvažnija je ona koja pluži (upravlja plugom). Osobno sam imao iskustvo oranja na ovaj način, moje mjesto je bilo na oraćim kolicima. I.M.
ŽETVA
Žetva se obavljala ručno, srpom. Želo se uglavnom grupno, skupili bi se žeteoci jednog zaseoka, uglavnom žene. Žele su redom sve dok se ne požanje svima koji su sudjelovali u žetvi.
Zima je stegla svoje okove i ne popušta
- Hitovi: 461
Zima je stegla svoje okove i ne popušta, već su danima dnevne temperature ispod nule, jutros je na meteo postaji "Biljevina" izmjereno -5.2 °C, najviša dnevna iznosila je -3.7 °C u 14:08.
Umijeće izrade šindre – tradicija koja živi u Saborskom!
- Hitovi: 592
Jeste li znali da je umijeće izrade šindre za pokrivanje krovova zaštićeno kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske? Štoviše, jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se šindra i dalje izrađuje na tradicionalan način je upravo Saborsko!
Etno Šindra Saborsko s ponosom čuva ovu posebnu, stotinama godina staru vještinu. Vrijedni majstori i dalje ručno izrađuju šindru, čuvajući dio povijesti i tradicije. Pogledajte video i zavirite u proces izrade ove jedinstvene rukotvorine: Kako se radi šindra - nematerijalno dobro Republike Hrvatske