Naslovnica
U Saborskom je osvanulo pravo zimsko jutro
- Hitovi: 301
U Saborskom je osvanulo pravo zimsko jutro uz temperaturu od -4.4 °C u 08:34, najviša dnevna, uz sunce, dosegla je samo 3.7 °C u 12:38
Božićni običaji nekad i danas
- Hitovi: 187
Darivanje
1933. Za Božić se daruju siromašni, nemoćni i potrebiti. Unutar obitelji nema darivanja, osim voća, lješnjaka i oraha u vrijeme došašća.
1963. Nitko nikad nije čuo za Djeda Božićnjaka. Djeca jedu bombone s bora. Cijeli nakit s bora, bomboni i voće, bio je jestiv. Dok pop dođe u blagoslov, djeca pojedu pol bora.
2024. Djeca dobiju triput više poklona nego što imaju godina. Pokloni vrijede više od prosječne godišnje mirovine. Nisu zadovoljna s 33 poklona, već žele još jedan.
Bor
1860. U Hrvatskoj nitko ne kiti bor/jelku. Na sv. Luciju, ponegdje sv. Barbaru, sije se božićna pšenica koja se u nekim mjestima naziva bor.
1933. Ne kiti se cijeli bor, nego se kiti grana ili se u kuću unosi zimzelen. U kuću se na Badnjak unosi slama i tri badnjaka koja se pale na ognjištu ili u peći.
1963. Bor se kiti uvijek na Badnjak i obično stoji do Krštenja Gospodinova prvu nedjelju nakon Tri kralja.
1996. Bor se i dalje kiti uvijek na Badnjak, a miče se na Tri kralja da ne bi tko pomislio da se slavi srpski Božić.
2024. Narasla božićna pšenica se kupi u trgovini. Bor se kiti mjesec dana prije Božića, a ponegdje već nakon Svih Svetih. Negdje se miče na Tri kralja, a negdje stoji skoro do Uskrsa.
Obavijest o smrti: Umro je Mile Matovina (Jockanov)
- Hitovi: 404
Noćas je u ogulinskoj bolnici, nakon kratke bolesti, umro Mile Matovina (Jockanov) star 80 godina.
Sahrana će biti u Kraljevici gdje on i supruga imaju grobnicu i gdje su proveli najveći dio života.
Počivao u miru Božjem!
Božić u Saborskom
- Hitovi: 777
Nakon sinoćnje sv. mise polnoćke, danas smo u Saborskom svečano proslavili najradosniji kršćanski blagdan Božić, u ozračju vjere i zajedništva. Svečano božićno misno slavlje predvodio je župnik Plaškog i Saborskog vlč. Bruno Lovaković, koji je u svojoj propovijedi istaknuo važnost mira, nade i međusobne solidarnosti, osobito u vremenu ispunjenom brojnim izazovima. Vjernike je potaknuo na razmišljanje o istinskim vrijednostima Božića – ljubavi, praštanju i zajedništvu.
Liturgijsko slavlje glazbeno je obogatio Ratko Petrušenski, koji je sviranjem na harmoniju dodatno pridonio svečanom i toplom ozračju božićne mise. Na kraju mise je održan blagoslov vode.
Unatoč snježnom i hladnom vremenu, nakon mise zadržali smo se ispred crkve u kratkom druženju. Razgovori, božićne čestitke i osmijesi još su jednom potvrdili snažan osjećaj zajedništva koji Saborsko njeguje, osobito u blagdanskom vremenu.
U Saborskom pada snijeg, bit će bijeli Božić
- Hitovi: 572
U Saborskom pada snijeg, temperatura je -1.4°C. I ove godine ćemo imati bijeli Božić isto kao i prošle.
Blagoslovljen Božić i sretna nova 2026. godina svim pratiteljima portala saborsko.net
- Hitovi: 248
Blagoslovljene nadolazeće božićne blagdane, te sretnu, uspješnu i blagoslovljenu Novu 2026. godinu svim posjetiteljima ovoga portala.
Uz iskrene želje za dobro zdravlje, pravdu, mir, međusobno razumijevanje i toleranciju, neka ovi blagdani budu nadahnuće za poštovanje i suživot među narodima svih vjeroispovijesti. saborsko.net.
Raspored svetih misa i početak župnikov pohoda obitelji uz blagoslov za kraj 2025.
- Hitovi: 380
Raspored svetih misa i početak župnikov pohoda obitelji uz blagoslov za kraj 2025.
Blagoslov obitelji u župi Saborsko započinje 26.12. poslije mise:
26.12.- Sertić Poljana, Kuselj
27.12.- Biljevina i Funtana
28.12.- Tuk i Borik
29.12.- Senj (od 9h)
30.12.-Centar (od 9h)
31.12.- Brdine i Varoš (od 9h)
Obavijest o smrti: Umro je Slavko Sertić
- Hitovi: 444
U 65. godini života, nakon duge i teške bolesti, napustio nas je Slavko Sertić, rođen 1961. u Sertić Poljani, župa Saborsko.
Godine 1991. sudjelovao je u obrani Saborskog, kasnije je bio pripadnik 9. Gardijske brigade "Vukovi".
Sahrana će se održati 22. prosinca u 15 sati na groblju u Drežnik Gradu.
Počivao u miru Božjem!
Na današnji dan preminuo gospićko-senjski biskup Mile Bogović
- Hitovi: 174
Mons. Mile Bogović rođen je 7. kolovoza 1939. u Cerovcu, župa Slunj, od oca Mije i majke Mande rođene Piršić. Biskup mons. dr. Mile Bogović blago je u Gospodinu preminuo 19. prosinca 2020. u 19 sati u Respiracijskom centru KBC Rijeka.
Osnovnu školu pohađao je u Slunju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Teološki studij započeo je u Pazinu, a završio u Zagrebu. Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i postigao doktorat iz crkvene povijesti. Za svećenika Riječko-senjske nadbiskupije zaređen je 29. lipnja 1964., nakon čega je obavljao sljedeće dužnosti: bio je tajnikom nadbiskupa Viktora Burića, rektorom na Riječkoj teologiji, župnikom u Praputnjaku, generalnim vikarom Riječko-senjske nadbiskupije, voditeljem Sakralne baštine u Senju te profesorom crkvene povijesti na Riječkoj teologiji.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i dodijelio mu titulu naslovnoga biskupa Tamate. Za sjedište mu je određen Gospić. Biskupsko ređenje mons. Bogovića slavljeno je 29. lipnja 1999. u riječkoj katedrali sv. Vida, a njegov glavni posvetitelj bio je riječko-senjski nadbiskup Antun Tamarut.
Podjelom teritorija Riječko-senjske nadbiskupije, 25. svibnja 2000., papa Ivan Pavao II. ustanovio je novu biskupiju sa sjedištem u Gospiću, koja je dobila ime Gospićko-senjska biskupija i ušla u sastav Riječke crkvene pokrajine kao sufraganska biskupija. Ivan Pavao II. istodobno je imenovao mons. Milu Bogovića prvim biskupom novoustanovljene biskupije, a ustoličenje je proslavljeno 25. srpnja 2000. u Gospiću.
Zajedno za bolje Saborsko: Osvrt na 4. sjednicu Općinskog vijeća
- Hitovi: 631
U ovom tekstu osvrnut ćemo se na 4. sjednicu Općinskog vijeća, konkretnije, na raspravu o Prijedlogu proračuna za 2026. godinu.
Načelnik je na početku istaknuo kako se o proračunu raspravljalo na odborima te da je sve „pojašnjeno i razjašnjeno“. Međutim, ono što je kasnije jasno rečeno od strane vijećnika koji su sudjelovali u radu odbora jest da nijedan prijedlog ni primjedba vijećnika s odbora nije uvažena niti uvrštena u proračun, iako su se odnosili na osnovne potrebe domaćeg stanovništva.
U nastavku izdvajamo dio stavki s početka rasprave, no svakako preporučujemo svima koji su u mogućnosti da poslušaju audiozapis sjednice. Ovo je tek manji dio vrlo kvalitetne i argumentirane rasprave koja započinje na 1:31:00 audiozapisa i traje gotovo sat vremena. https://saborsko.hr/zapisnici-sa-sjednica/
Nakon uvodnog komentara vijećnika Željka Dumenčića, koji je argumentirano proanalizirao ulaganja u komunalnu infrastrukturu od 2023. godine do danas, predsjednik Odbora za komunalnu infrastrukturu, Zdravko Vuković, naglasio je kako je krajnje vrijeme da se postave jasni prioriteti u građenju komunalne infrastrukture te da se prednost da temeljnim komunalnim problemima, prije ulaska u skupe i upitno potrebne kapitalne projekte, kao što su:
Zaboravljena hrvatska povijest
- Hitovi: 384
Bijeli Hrvati su vjerojatno jednim dijelom također preci Slovaka, Čeha i Poljaka, ili su makar imali veliku ulogu u konsolidaciji slovačkog, češkog, poljskog i ukrajinskog naroda tijekom 10. i 11. stoljeća.
Tragovi Bijelih Hrvata nalaze se po središnjoj i istočnoj Europi odnosno cijeloj Ukrajini, Slovačkoj, Češkoj, južnoj Poljskoj i jednim dijelom u sjevernoj Rumunjskoj.
Pretpostavlja se da je mnogobrojan bjelohrvatski narod raspršen među navedenim nacijama zbog provale Mađara u 9. stoljeću i potom Mongola u 13. stoljeću. Bijeli Hrvati su također imali ogromnu ulogu u formiranju srednjovjekovne Mađarske države.
Osim u srednjovjekovnom poljskom gradu Krakovu, posebno značajna središta Bijelih Hrvata bila su gradovi Peremišl i Galič koji su se nalazili u sklopu Kijevske Rusi pod kontrolom Kijeva.
Kijevski vladari imali su s Bijelim Hrvatima stalnu vezu, a pretpostavlja se da su oni prvo istočnoslavensko pleme koje je prihvatilo Kršćanstvo koje su potom širili u Kijevu preko kijevske kneginje Olge koja je službeno prva 955. godine prešla na Kršćanstvo.
Prema nekim stručnjacima kod Bijelih Hrvata se susreće niz kulturoloških odlika karakterističnih za antičko podneblje južne Ukrajine na kojima su stoljećima živjeli Sarmati, Skiti i Goti. Slične karakteristike se susreću kod Tiveraca i Uliča.
Bijeli Hrvati ili Belohrvati su staroslavensko pleme o kojima vijesti donosi bizantski car i pisac Konstantin VII. Porfirogenet u svojem djelu O upravljanju carstvom, a podudarna svjedočanstva sadržava i ruska izvorna građa.
Kraj koji su nastanjivali nazivao se po njima Bijela Hrvatska. Ona se do polovice X. stoljeća opsegom i prostorom mijenjala s kretanjem Bijelih Hrvata od istoka, gdje su bili izloženi napadima Pečenega, prema zapadu, gdje su došli u susjedstvo s Francima. Od njih se odvojio dio Hrvata i – prema Porfirogenetu, za bizantskog cara Heraklija – naposljetku je nastanio dio nekadašnje rimske provincije Dalmacije (današnja Hrvatska južno od Save do mora).
Oni koji su ostali u Bijeloj Hrvatskoj imali su svojega vladara, kojega izvor naziva arhontom.
Od kraja VIII. i u IX. stoljeću priznavali su franačku vrhovnu vlast, a u polovici X. stoljeća bili su pod vlašću njemačkog kralja Otona I. Velikoga. Tada se spominju, uz Moravljane i Čehe, zajedno sa Korutancima (Karantanci), a kako još nisu bili primili kršćanstvo, naziva ih se nekrštenima.