Ivan Vuković/ 12.11.2001.Dana 12. studenog, 30. je obljetnica jednog od najvećih zločina u Domovinskom ratu koji se dogodio 12. studenog 1991. u Saborskom. Nakon sto dana junačkog otpora, gdje su se i tenkovi JNA povlačili i bježali pred braniteljima, JNA i pripadnici paravojnih srpskih postrojbi odlučili su se osvetiti za sve frustracije, neuspjehe i gubitke u vlastitim redovima, napadom sa svim raspoloživim snagama koje su mogli imati. Osveta je bila na najslabijima, nemoćnima, nepokretnima i starcima koji su ubijani na kućnim pragovima, živi zapaljeni u kućama i likvidirani različitim vrstama oružja.
Saborsko je napadano avionima koji su polijetali sa Željave i s Udbine, kojih je u zraku bilo tri odjednom. Na selo su navalile četiri tenkovske čete, nepregledne kolone tenkova. Teško topništvo, dovučeno sa svih strana, od slunjskog vojnog poligona, iz raznih vojarni, dijelom netom pristiglo iz Beograda preko Bosne i tzv. Krajine te preko 1000 do zuba naoružanih vojnika okupljenih s raznih strana, od Plaščanske doline, Ličke Jesenice, Titove Korenice do Niša i Crne Gore.
Naslovnica
IVAN VUKOVIĆ: SABORSKO MJESTO MASOVNOG ZLOČINA I DIVLJAČKOG RAZARANJA
- Hitovi: 532
Poduzeće "Etno šindra" Saborsko obnovilo sjenicu kod župne kuće o svom trošku
- Hitovi: 847
Prilikom uređenja prostora oko župne kuće, crkve sv. Ivana Nepomuka i spomen obilježja masovne grobnice, Etno šindra Saborsko, odnosno njen vlasnik Tomislav Vučić je predložio župniku Bruni da o trošku firme uredi dotrajali, bitumenskom šindrom pokriveni, krov sjenice, na što je župnik vrlo rado pristao. Osim pokrivanja sjenice osvježena je i cijela drvena konstrukcija. Sve radove je obavio Slavko Matovina sam i bez ičije pomoći.
Šindra šimla kojom je pokrivena ova sjenica je proizvod Etno šindre Saborsko koja je uvrštena je u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te u popis nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske pod rednim brojem 4058.
Saborčani su 1991. "srušili" mig 21, a da to nisu ni znali ...!?
- Hitovi: 572
Zrakoplov čije ostatke čuvamo u muzeju je tipa MiG 21 bis. (fotografija lijevo)
9. studenog 1991. godine poletio je s aerodroma Željava s ciljem raketiranja i bombardiranja Saborskog koje je tada u okruženju. Željava je jedna od zrakoplovnih baza iz koje su polijetali zrakoplovi JNA u napade na ciljeve u RH. Ovaj podzemni aerodrom izgrađen je na granici BiH i Hrvatske, u utrobi planine Plješivice. Za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku aerodrom je intenzivno korišten tijekom 1991. godine. Izbijanjem sukoba u BiH, zbog njegovog geostrateškog položaja krajem svibnja 1992. godine, onesposobljen je od strane JNA za dalje korištenje. Na Željavi je bio stacioniran Lovački 117. zrakoplovni puk Ratnog vazduhoplovstva JNA koji je imao 2 eskadrile presretača i 352. izviđačka eskadrila.
Branitelji Saborskog, pripadnici Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, otvorili su vatru iz protuzračnih strojnica 12,7 mm. Pogođeni zrakoplov pao je na vojni poligon kod Slunja, pilot se katapultirao, a pronašli su ga pripadnici JNA u Ličkoj Jesenici. Dijelove aviona izvukli su pripadnici 14. Domobranske pukovnije Slunj. Ostatke zrakoplova na prostor Muzejske zbirke postavili su 2005. godine djelatnici 33. inž.br. i HEP-a Karlovac. Postolje za avion izradio je g. Nikola Juran iz Duge Rese, a materijal za rampu donirala je tvrtka Alstom iz Karlovca. Tekst i foto: Gradski muzej Karlovac
Zločin u selu Vukovići kod Poljanka
- Hitovi: 4157
Dana 07. studenog 1991. godine u Poljanku, točnije u zaseoku Vukovići počinjen je ratni zločin nad civilima. Tog kobnog dana, dvije naoružane skupine srpskih terorista, pripadnika četničkih vojnih formacija i milicije tzv. Krajine ušle su u selo oko 12 sati. U svom krvavom pohodu izveli iz kuća sve Hrvate koji su zatečeni u selu te ih strijeljali iz automatskih pušaka. Na taj okrutan i kukavički način ubijeni su:
- Vjekoslav Vuković
- Dane Vuković
- Nikola Matovina
- Joso Matovina
- Lucija Vuković
- Nikola Vuković
- Milka Vuković
- Dane Vuković
(Na fotografiji lijevo je uplakana Jaga Matovina supruga ovdje ubijenog Nikole Matovina i majka Jose Matovina, snimljena u Slunju, dan nakon pokolja)
Zločin je jedini preživio šesnaestogodišnji Božo Vuković.
Potom su istog dana na Poljanku po istom scenariju, uništiti sve što je hrvatsko ubili Ivana i Nikolu Vuković. Ivan i Nikola su pokopani na mjestu ubojstva, gdje su nađeni nakon Oluje. Iz kuća su pokupili sve vrijedne stvari i novac te ih onda zapalili. Dana 8. studenog je ubijen i Tome Vuković.
Tijela ubijenih u Vukovićima, nijih četvero još nisu pronađena, a četvero zapaljenih nije indetificirano. Nitko od počinitelja ovog strašnog zločina nije odgovarao.
Sjećanje na poginule heroje
- Hitovi: 6556
Na današnji dan 2. studenoga navršava se točno 33 godine od pogibije petorice branitelja Saborskog. Braneći Saborsko svoje živote su dali: Marko Krizmanić, braća Joso i Petar Matovina, Milan Čorak i Ante Kovačić. Prva čertvorica su stradala od rakete neprijateljskog zrakoplova na cesti u Kuselju, a peti Ante Kovačić je teško ranjen iskrvario u rovu stotinjak metara dalje.
Žalosna je činjenica da u Saborskom za kojeg su dali svoje mlade živote, niti danas 33 godine nakon tog tragičnog događaja, nemaju spomenik dostojan njihove žrtve.
Najviše i najkorektnije za naše branitelje napravila je Udruga žena ŽAS - Spomen soba u školi
Prof. dr. Rade Knežević - Blaćansko jezero
- Hitovi: 537
Sasvim je sigurno da naredni članak o Blaćanskom jezeru neće biti posebno zanimljiv, jer je pisan suhoparnim jezikom. Cilj je članka da donekle objasni funkcioniranje jezera te potakne znatiželju za jezero i njegov okoliš. Blaćansko jezero je nedvojbeni prirodni fenomen tipa estavele (u svijetu postoji tridesetak takvih jezera).
Kao prirodna rijetkost privukao je pažnju austrijskih prirodoslovaca još u devetnaestom stoljeću. U razdoblju od 1835. jezero su proučavali timovi koji nisu ovisili jedni o drugima. Prvi je predvodio hidrolog Fras a drugi krajiški general Palfy. Palfijev tim je nastojao ustanoviti smjerove podzemnog otjecanja vode ubacivanjem obojenih daščica u Veliku pećinu (za tadašnje vrijeme to je bila uobičajena metoda podzemnog trasiranja otjecanja – danas se koristi netopiva boja, kvasac ili izotop). Kada je u jesen voda izbacila daščice na površinu jezera pojava je izazvala velike nedoumice u pojedinim zaseocima (navodno su Ogrizovići u njima prepoznali «rebra zmaja» zbog čega ih još uvijek zezaju).
Veliki povodanj zadesio je jezero 6. srpnja 1885. godine. Prema Hircu bile su potopljene kompletne Bijele drage a voda je došla do kuće Nikole Vidakovića. Nadalje Hirc navodi da je voda bila izrazito hladna i vrtložna te da je pocrnilo sve potopljeno drveće.
Projekti TZP Plitvičke doline - Jezero Blata
- Hitovi: 552
ANALITIČKA PODLOGA IDEJNOG RJEŠENJA UREĐENJA PROSTORA UZ JEZERO BLATA, OPĆINA SABORSKO - pdf
Jezero Blata prirodni je fenomen – polje u kršu jedinstveno na širem području Hrvatske i regije, stoga je princip izrade ovog koncepta idejnog rješenja temeljen na očuvanju ovog prostora uz isticanje njegovih prirodnih vrijednosti. Obuhvat koncepta idejnog rješenja uređenja prostora uz jezero Blata u cijelosti se nalazi unutar područja ekološke mreže HR2000594 Povremeno jezero Blata. Cilj očuvanja ovog područja ekološke mreže je između ostalih održati povoljno stanje ciljnog stanišnog tipa Povremena krška jezera (Turloughs) kroz osiguravanje povoljnih stanišnih uvjeta (periodično plavljenje i isušivanje). Koncept idejnog rješenja rezultat je odabira najpovoljnije varijante koja predstavlja optimalno rješenje uređenja ovog prostora – sagledane su posebnosti područja ekološke mreže, reljef, hidrološki režim jezera Blata, kao i potencijali za posjećivanje i korištenje prostora.
IDEJNO RJEŠENJE UREĐENJA PROSTORA UZ JEZERO BLATA , OPĆINA SABORSKO - pdf
Jezero Blata je specifični oblik krškog reljefa poznat kao polje u kršu koji predstavlja prirodni fenomen jedinstven na širem području Hrvatske i ovom dijelu Europe. Iz tog razloga, idejno rješenje mora biti temeljeno na očuvanju prostora uz isticanje njegovih prirodnih vrijednosti. Obuhvat idejnog rješenja uređenja prostora uz jezero Blata nalazi se unutar područja ekološke mreže HR2000594 Povremeno jezero Blata.
Izvor Kuselj je još uvijek u blatu
- Hitovi: 500
"Teren je obiđen i nastavit će se pratiti stanje na lokaciji." odgovorili su iz NP Plitvička jezera. Bojim se da se praćenjem neće ništa riješiti.
Stare fotografije - Lučica
- Hitovi: 476
Lučica 80-tih pašnjak, a danas neprohodna borova šuma. U pozadini se vidi Alan, danas je to nemoguće. Fotografije mi je poslao Josip Hodak, na fotografijama su posljednji stanovnici Lučice, Josipova mama Marija, ujaci Petar i Nikola Vuković, a na slici lijevo je Josipova sestra Marica. Za one koji ne znaju Lučica se nalazi iznad izvora Točak, južno od Brdina.
Danas je u Saborskom bilo toplo isto kao i jučer
- Hitovi: 391
Najviša današnja dnevna temperatura iznosila je 22.4 °C u 12:50, u desetinku ista kao i jučer.
Ove sezone su na Plitvicama zapošljavani i stranci iz dalekih zemalja...!?
- Hitovi: 292
4. siječnja 2024. godine NP Plitvička jezera raspisuje OGLAS za prijam u radni odnos 443 radnika (m/ž) na određeno vrijeme (turistička sezona 2024.). Zanimanje je bilo veliko. Prve djelomični rezultati natječaja se počinju objavljivati već 9. veljače 2024. Prvi pozivi na razgovor (intervju) za prijam u radni odnos se počinju slati 15. ožujka 2024. Nakon svih objavljenih rezultata natječaja i obavljenih razgovora (intervjua) odbijen je određeni broj prijavljenih kandidata, čak i onih koji su prethodne sezone radili u Parku, iako nije bila ispunjena tražena kvota od 443 potrebna radnika.
Nakon prvog natječaja nije raspisan ponovljeni natječaj za nepopunjena radna mjesta kao prošle godine, kako bi se dala još jedna šansa onima koji nisu pimljeni na prvom natječaju, nego se primaju strani radnici iz dalekih zemalja, a najviše s Filipina, koji su valjda bolji od domaćih...???
Autor: Anonim