Naslovnica
Najstariji spomenik na našem starom groblju potječe iz vremena 1. svjetskog rata...?
- Hitovi: 890
Na našem starom groblju stoji nadgrobni spomenik - betonski križ, s uklesanim imenom Dragutin Aba (1916. - 1918.), radi se o djetetu. Ovo je ujedno najstariji betonski spomenik na našem groblju.
Mogu si točno zamisliti sliku iz tog vremena u glavi, sve okolo drveni mali križevi i grobni humci, a samo jedan veliki betonski među njima. Obitelj Aba je vjerojatno bila imućna, a u Saborsko se vjerojatno doselila zbog posla. Vrijeme je to Prvog svjetskog rata, možda kao vojni ili civilni državni službenik ili su bili trgovci.
Pošto je ovo jedini spomenik s prezimenom Aba na groblju u Saborskom, očito je da ovdje nisu dugo ostali, ostao je samo grob njihovog dvogodišnjeg djeteta i nadgrobni spomenik.
Cvijetna je nedjelja
- Hitovi: 714
Cvjetnica ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan, slavi se u nedjelju prije Uskrsa. Cvjetnica je uvod u Veliki tjedan. Crkva se spominje Isusovog svečanog ulaska u Jeruzalem u dane prije Pashe, opisanog u sva četiri Evanđelja, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.
Danas na Cvijetnicu nije bilo mraza. Najniža dnevna temperatura bila je u ponoć 2.3°C, a najviša 12°C. u 15:18.
Danas je bilo pravo proljetno vrijeme
- Hitovi: 855
Podaci s meteo postaje "Biljevina": najniža dnevna temperatura -3.8°C u 04:54 sati, najviša dnevna temperatura 16.3°C u 14:28 sati.
Radovi na groblju
- Hitovi: 993
Na novom groblju su pri kraju radovi na popločavanju staza, ukupna površina popoločenog je 960 m2. Radove izvodi privatno poduzeće "ŠABAN" iz Ogulina.
U Saborskom danas pretežno oblačno i vrlo hladno zbog bure
- Hitovi: 676
Najniža dnevna temperatura -3.5°C u 02:44 sati. Najviša dnevna temperatura 4.2°C u 15:05 sati. Vjetar NE 4.0 (m/s).
U Saborskom je noćas palo 15 cm snijega, popodne bilo sunčano
- Hitovi: 1201
U Saborskom je noćas palo 15 cm snijega, a najniža jutarnja temperatura iznosila je -7.6°C u 04:30 , -3.2°C mjerimo u 10:00. Najviša dnevna je bila 1.7°C u 15:30
Vrijeme ovih dana u Saborskom i okolici
- Hitovi: 795
U nedjelju popodne je u Saborskom počeo padati snijeg, do jutra ga je napadalo 20 cm. U ponedjeljak se malo slegao, ali ga ima još i danas 10-tak cm. U Plaškom ga ima još nekoliko centimetara, od Josipdola prema Ogulinu ga nema. Jutros je u Saborskom bilo -6°C, a najviša dnevna je bila 9°C.
Crna Uvala (Uvala) je stari naziv današnje Skrade, a ime Skrada je vjerojatno ilirskog porijekla
- Hitovi: 727
Crna Uvala je stari naziv današnje Skrade (karta gore) odnosno jednog njenog djela. Vremenom Crna Uvala gubi pridjev "Crna", ostaje samo Uvala. Dokaz tome su podaci iz crkvenih knjiga; rođenih, vjenčanih i umrlih u kojima se kao adresa uz Saborsko (Zaborsko) dodaje naziv zaseoka u ovom slučaju Uvala, Uvala - Skrada, Uvala - Prosina, Prosina - Skrada, Medviđar, Skrada....
Početkom 20. stoljeća postepeno se gubi ime Uvala i prevladava ime Skrada.
Prvi stanovnici Crne Uvale bili su Sertići i Kovačići zabilježeno na karti 1887. godine, kasnije su se iz Saborskog u Skradu doselili Štefanci, Grdići i Špehari. Karta lijevo je iz 19. stoljeća Habsburg Empire (1869-1887)
Varijabilnost populacija običnoga bora (Pinus sylvestris L.) na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele prema morfološkim obilježjima iglica i češera
- Hitovi: 953
Šumarski list, Vol. 144 No. 11-12, 2020.
Znanstveni članak
SAŽETAK
U radu je istražena morfološka varijabilnost populacija običnoga bora na području sjeverozapadnoga dijela Male Kapele. Raznolikost i strukturiranost populacija utvrđena je na osnovi deset mjerenih morfoloških značajki iglica i češera, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je niska varijabilnost morfoloških značajki, a razlike između stabala unutar populacija, kao i između populacija, potvrđene su za većinu istraživanih svojstava. Unutarpopulacijska varijabilnost bila je veća nego međupopulacijska, osim za značajke širina iglice, dužina češera i širina štitića. Istraživanjem je potvrđen i trend variranja populacija po ekološkom principu, kao i specifičan gradijent, odnosno promjena u morfološkoj varijabilnosti s obzirom na promjenu nadmorske visine. Populacije s nižih nadmorskih visina imale su manje češere u odnosu na populacije s viših nadmorskih visina. Osim toga, pionirski karakter običnoga bora u kojega ponekad vrlo mali broj jedinki sudjeluje u osnivanju novih populacija, rezultirao je malom varijabilnošću populacija te njihovom velikom diferencijacijom na tako malom području.
Puni tekst: http://www.saborsko.net/doc/202005390.pdf
"Materijal za morfometrijsku analizu sakupljen je u četiri prirodne populacije običnoga bora na sjeverozapadnomdijelu Male Kapele (slika1). Populacije obuhvaćene istraživanjem bile su: Borik, Kapela, Vukelić Poljana i Mala Titra. Biljni materijal sakupljen je u ožujku 2020. godine."
Ivan Vuković: Važnost obrane i žrtve Saborskog II. dio – ŽRTVA SABORSKOG
- Hitovi: 907
U središtu tužbe Republike Hrvatske protiv Republike Srbije zbog povrede odredbi Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu bili su zločini na Ovčari, u Vukovaru, Saborskom i Škabrnji. Hrvatski pravni tim dokazivao je genocid na primjerima Veleprometa i Ovčare te Škabrnje i Saborskog, „izbrisanima s lica zemlje“ u napadu JNA, srpske paravojske i milicije tzv. Krajine u studenome 1991. Među žrtvama na području Saborskog, pravni tim je istaknuo 80-godišnju staricu, živu zakopanu u ruševinama svoje kuće i 80-godišnjaka, koji je prerezanog vrata obješen o stablo.
ICJ je 3. 2. 2015. objavio presudu kojom je odbio tužbu RH, pri čemu je 15 sudaca glasalo za odbijanje, dok su 2 suca glasala protiv, tj. smatrala da je dokazan genocid nad Hrvatima. Sud je utvrdio da je ubijanje članova grupe kao fizički element genocida počinjen, između ostalih mjesta, i u Saborskom. No, iako je Sud utvrdio da je postojao obrazac ponašanja prema kojem su vršena genocidna djela prema zaštićenoj grupi Hrvata, zaključio je da iz počinjenja tih genocidnih djela ne proizlazi kao jedini mogući zaključak namjera da se Hrvati unište u cijelosti ili djelomično kao grupa. Obzirom da je Sud zaključio da nema ove posebne namjere, a koja je nužan element za utvrđivanje genocida, tužbu je odbio.
Po sol moraju izlaziti na cestu gdje često stradaju
- Hitovi: 799
Kao što sam već ranije napisao prije se sol za divljač raznosila na mjesta gdje najčešće izlaze, a to su rubovi šume, danas je lovci postavljaju ispred čeka kao mamac. Sada je za srne jedini izvor minerala ostala cesta na kojoj ostane soli od zimskog posipanja ili čeke gdje im to načešče bude zadnja sol. Mi koji rano putujemo često naiđemo na srne gdje ližu sol s asfalta, a time riskiraju da na njih naleti auto i onda nastane dvostruka šteta. I ove s fotografije sam jutros zatekao na cesti. Divljač treba po pitanju soli "držati" tamo gdje im je prirodno stanište, za srne su to rubovi šume gdje izlaze na proplanke radi ispaše. Što ne znači da i dalje neće izlaziti na ceste, ali bi se barem smanjila potreba izlazka zbog soli. To je na čast lovcima!