Naslovnica
Jučerašnja južina je otopila većinu snijega
- Hitovi: 576
U najnižem djelu Saborskog "Polju" nema snijega, a 150 m više, na Kuselju (slika desno) ima još 20-tak cm, a samo prije četri dana bilo ga je 50 cm u prosjeku. Najniža dnevna temperatura jutros u -3.6 °C u 05:58 sati. Najviša dnevna temperatura 13.3 °C u 12:03 sati .
Dumenčići na otoku Rabu, u Stajnici i u Saborskom
- Hitovi: 806
PREZIMENA STANOVNIKA GRADA I OTOKA RABA OD XV. DO XX. STOLJEĆA
10) Knjiga krštenih Mundanija, broj 348 (1871.–1898.): Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Bunić, Cehinar, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumičić, Faflja, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Guščić, Ivić, Kaštelan, Krišković, Krstačić, Krstaš, Krstinić, Lisičić, Lupić, Macolić, Maškarin, Matičić, Pahljina, Pičuljan, Plajer (Plajar), Sušić, Šćerbe, Španjol, Valovičići Žintil.
Dvojna prezimena u matičnoj knjizi krštenih Mundanija broj 348 (1871.–1898.): Krstina detto Taraboća, Krstinić detto Taraboća, Krstinić detto Biskup, Grgurić detto Dumenčić, Dumenčić detto Grgurić, ...
(Slika lijevo selo Mundanije na otoku Rabu)
U selu Mundanije početkom XX. stoljeća (1910. g.) ima 97 kuća u kojima živi 683 stanovnika, i svi su Hrvati. 1948. g. tu živi 1072, a 1971. g. 620 stanovnika. Prezimena: Antešić, Barčić, Beg, Blagdan, Brna, Bučić, Ćuća, Debelić, Dudić, Dumenčić, Dumičić, Faflja, Forić, Furić, Gabrić, Galić, Godinić, Grgurić, Kaštelan, Krišković, Krstačić, Krstaš, Krstina, Krstinić, Lupić, Macolić, Maškarin, Matušan, Mlacović, Pahljina, Pičuljan, Plajer, Sušić, Šćerbe, Šotić, Španjol, Valentić, Valovičić i Žentil.
Pismo podrške Josipa Anušića vjeroučitelja iz Plaškog, uredniku portala saborsko.net
- Hitovi: 795
Josip Anušić je rodom iz Banja Luke, vjeroučitelj je po zanimanju, od 1995. živi u Plaškom kao prognani Hrvat iz Bosne. Josip je prvi pokrenuo portal saborsko.net 2008. i nazvao ga Saborsko "grad na Kapeli" i predao ga na daljnje vođenje Mariu Matovini tada osnovnoškolcu.
Foto i tekst: Josip Anušić
Smatram stranicu informativnom. Po mome osobnom sudu, u našoj okolici ona je na drugom mjestu odmah iza slunj-crkva.hr koja nam je svima uzor. Mislim da stranica mora opstati, nije pitanje treba li?, već mora, a kad mora onda treba naći načina. Također sam mišljenja da bi ovakav profil stranice morao biti financiran javnim novcem, od koga god. I ja znam da u Saborskom živi možda samo jedna desetina svih onih koji ponosno ističu da su Saborčani ili u Ogulinu, ili Zagrebu ili Rijeci ili Australiji ili Americi ili Njemačkoj ili Francuskoj, ... Stekao sam dojam da je takvih oko 2000. Ako tome dodamo i prijatelje Saborskog, razne putnike, turiste, avanturiste, koji su žedni suvislih informacija o mjestima kroz koja prolaze i u koja dolaze, onda je broj potencijalnih posjetitelja ove stranice još veći.
Spomenuo sam nužnost financiranja, ali također i nužnost širenja kruga onih koji će pisati na ovim stranicama, dakle dopisnika. Bilo bi lijepo kada bi češće vidjeli koju sliku i koji tekst iz Australije ili Njemačke, ... s nekog okupljanja povodom rođendana ili čega drugog. To ne može Ive odavde napisati, ali mogu dopisnici uslikati i napisati koju riječ. A onda kada imaš više suradnika, onda se napravi i neko uredničko vijeće koje odlučuje i usmjerava hod stranice. Onda nije za nešto kriv samo Ive, već uredničko vijeće. Svi mi možemo komentirati, i to je vrlo lako, ali onih koji imaju "nešto iza sebe" koji su se sami bavili ovim poslom, oni rijetko komentiraju, jer znaju koji je to posao. Možda bi se dalo još toga komentirati, toga, hvala Bogu, uvijek ima.
Poštovani posjetitelji, jeste li za, ili protiv dosadašnjeg načina vođenja portala saborsko.net...?
- Hitovi: 1875
Znam da je puno naših Saborčana, ne samo Saborčana, zadovoljno ovim portalom, no ima i onih koji nisu, a nisu registrirani za pisanje komentara na saborsko.net pa mi se javljaju putem facebooka nezadovoljni nekim mojim člancima, pa evo prilike i za njih i za sve ostale da iznesu svoja mišljenja ovdje - javno da svi mogu pročitati u čemu je problem.
O vama koji pratite ovaj portal ovisi idemo li dalje ili prekidamo s radom, jer ne želim raditi protiv volje "većine" i trpiti neugodnosti i uzrujavati se što mi sada najmanje treba. Ako se pokaže da nemam podrške za daljnji rad, ja stranicu zatvaram, a sve do sada prikupljeno i objavljeno ću spremiti na HD da ostane za neka bolja vremena.
Otvaram komentare za svih znajući da ću sada u komentarima imati hrpu spamova (tzv. neželjene pošte) koje ću morati brisati svakodnevno, zbog čega do sada nije bilo otvorenih komentara, a istovremeno upozoravam da je svatko odgovoran sam za svoje pisanje!
Molio bih također da se potpisujete svojim punim imenom i prezimenom da se zna tko je tko, ako netko misli da će se sakriti iza nekog lažnog imena, NEĆE, jer čim napiše komentar na portalu ostaje trag u obliku e-mail i IP adrese, za slučaj uvreda i kleveta!
Toliko od mene, sad ste vi na redu.
Ivan Matovina
Evo kako je vrijeme danas u Saborskom
- Hitovi: 976
Najniža dnevna temperatura -7.9 °C u 08:20 sati. Najviša dnevna temperatura 1.7 °C u 10:55 sati. Visina snijega je 50-tak cm.
Vrijeme danas: opet je počeo padati snijeg
- Hitovi: 844
Od 13 sati u Saborskom pada gust snijeg, temperatura je -1.5°C
Saborsko.net je neovisni web portal - saborsko.hr je službena stranica općine Saborsko
- Hitovi: 866
Saborsko.net je neovisni web portal, ne koristi se u komercijalne svrhe, nema nikakve političke pokrovitelje, financira ga sam urednik, i nema nikakve veze sa službenom stranicom općine Saborsko - saborsko.hr. Neki to još uvijek ne znaju, pa pokušavaju putem facebook poruka utjecati na sadržaje članaka koje objavljujem.
Ivo Turk — Nikola Šimunić: Demografski nestanak ogulinskoga kraja i njegova uvjetovanost prometnom dostupnošću
- Hitovi: 467
Ogulinski kraj obuhvaća južni i jugozapadni dio Karlovačke županije. Može se poistovjetiti s teritorijalnim obuhvatom nekadašnje općine Ogulin koja je postojala prije uspostavljanja današnjega županijskog teritorijalnog ustroja. Danas je taj prostor u sastavu grada Ogulina i sljedećih općina: Josipdol, Plaški, Saborsko i Tounj. Ovaj je prostor, jednako kao i cjelokupna Karlovačka županija, u dubokoj demografskoj krizi. Karlovačka županija svrstava se u red hrvatskih županija s najnepovoljnijim demografskim pokazateljima. Uz to, pojedini dijelovi ogulinskog kraja, poput općine Saborsko, pripadaju skupini gradova/općina s najnepovoljnijim demografskim stanjem i trendovima u Karlovačkoj županiji. Depopulacija u Karlovačkoj županiji i ogulinskom kraju započela je osjetno ranije nego u Hrvatskoj, ako se ona razmatra u cjelini, i njezina je dugotrajna prisutnost veliki remetilački čimbenik ekonomskog razvoja. Na pojavu depopulacije utjecalo je mnogo čimbenika, od kojih valja istaknuti izostanak socijalno–geografske transformacije ruralnih prostora nakon razvoja urbano bazirane industrijalizacije koja je potakla migraciju selo–grad. Ogulinski je kraj pretežito ruralan i relativno je periferno položen u odnosu na županijski centar Karlovac.
Uvod
Karlovačka županija već dug niz godina spada u red hrvatskih županija s najnepovoljnijim demografskim obilježjima i procesima. Spomenuta je županija u najvećoj mjeri ruralna. Obuhvaća 5 administrativnih gradova (Karlovac, Dugu Resu, Ogulin, Ozalj i Slunj), te 17 općina (Barilović, Bosiljevo, Cetingrad, Draganić, Generalski Stol, Josipdol, Kamanje, Krnjak, Lasinja, Netretić, Plaški, Rakovica, Ribnik, Saborsko, Tounj, Vojnić i Žakanje). Karlovačka županija broji ukupno 649 naselja1 i taj podatak svjedoči o vrlo disperznim obilježjima naseljske mreže.
(Ogulinski kraj - karta lijevo)
Ivica Mataija - Lička toponimija, doktorski rad
- Hitovi: 504
LIČKA TOPONIMIJA, Ivica Mataija
Područje Like, u zemljopisnom smislu shvaćeno kao prostor između Plješivice i Kapele na istoku i Velebita na zapadu, nastanjeno od prapovijesnih vremena, oduvijek je bilo raskrižje prometnih i trgovačkih putova, susretište različitih religija i civilizacija, mjesto čestih ratnih stradanja i prostor preklapanja različitih kultura i jezičnih prožimanja. Nažalost, riječ je prostoru stalne depopulacije i izostanka znanstvene valorizacije, posebno jezikoslovne. U takvom je ambijentu lička toponimija osobito ugrožena. Uslijed procesa koji se definiraju kao društveno-gospodarski razvoj, a koji su doveli do širenja gradskih naselja, promjene gospodarskog sustava i stalnog iseljavanja iz ruralnih, planinskih predjela, nestao jei dio sjećanja na imena kojima su njihovi stanovnici označavali svu slojevitost društvenog života tih područja.
Lička je toponimija poseban znanstveni izazov. Prostor Like, iako i u povijesnome i u zemljopisnom smislu predstavlja relativno koherentnu cjelinu, osobito je zanimljiv zbog geomorfoloških osobitosti, ali i složene etnojezične stratifikacije. Lička se toponimija ne može, naravno, proučavati isključivo iz perspektive jezikoslovlja već je nužno proučiti i arheološka, povijesna, etnološka, demografska, sociološka i druga vrela kako bi se toponomastičkom analizom iznjedrili odgovori na brojna postavljena, a do sada neodgovorena pitanja njezine povijesti. Riječ je o proučavanju spomenika vlastitog identiteta kojeg u jezičnom smislu obilježava povijest hrvatskog jezika (Lika je u predosmanlijskom razdoblju bila uglavnom čakavska) s utjecajima jezika naroda koji su obitavali na ovom prostoru u predhrvatskom razdoblju (predrimsko, Japodi, i rimsko razdoblje) i onih koji su na različite načine željeli ostvariti kulturnu, političku, gospodarsku ili jezičnu dominaciju nad hrvatskim narodom, a onda i jezikom.
Gdje zemljopisno smjestiti Saborsko - u Liku ili Ogulinski kraj..?
- Hitovi: 947
Niti na jednoj karti nisam našao da bi Saborsko bilo unutar granica Like niti na popisu ličkih gradova i sela, iako se oduvijek osjećamo Ličanima. Na gotovo svim kartama istočna granica Like je planina Mala Kapela. U prošlosti smo pripadali Modrušu, prije rata smo bili dio općine Ogulin (Zajednica općina Rijeka). Danas kao Općina pripadamo Karlovačkoj županiji. Od "prave" Like nas djeli prirodna granica planina Mala Kapela iako smo djelom na njoj, točnije na njenim istočnim padinama. Neki povjesničari nas svrstavaju u Sjevernu Liku, no geografi ne daju ni čuti za to. Postoji zemljopisni pojam Ogulinsko-plaščanska udolina, no to se ne odnosi Saborsko. Za područje bivše općine Ogulin sve se češće koristi naziv "Ogulinski kraj".